Sve što trebate znati o kroničnoj bolesti koja je često podcijenjena

Tijekom tjedna obilježio se dan bolesti koja je često podcijenjena. Naime 14. rujna 2018. godine u svijetu se po prvi puta obilježio Svjetski dan atopijskog dermatitisa, a danas u Sarajevu Udruženje pacijenata s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom BiH, organizira okupljanje kako bi se radilo na promociji i unapređenju zdravlja i života osoba s atopijskim bolestima.

Kako bi doprinijeli podizanju svijesti i razumijevanja standarda skrbi pacijenata, razgovarali smo s doktoricom medicine Ivonom Lovrić iz Klinike za kožne i spolne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Što je Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis (AD) česta je upalna nezarazna bolest kože kronično-recidivirajućeg tijeka. Može se pojaviti u svakoj životnoj dobi, no u većini slučajeva pojavljuje se u ranom djetinjstvu te je ujedno i najčešća kožna bolest dječje dobi. Dominantni simptomi su kožne promjene u vidu eritema uz svrbež i suhoću kože, rekla je za Bljesak.info Ivona Lovrić doktorica medicine iz Klinike za kožne i spolne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Nažalost, Hercegovačko-neretvanska županija nema statističke podatke o broju oboljelih, kaže Lovrić, a prevalencija AD-a u konstantnom je porastu i prema podatcima kojima trenutno raspolažu, u razvijenim zemljama bolest pogađa 15-30% djece te 2-10% odraslih.

Kada se javlja najčešće?

Lovrić: U oko 80% slučajeva bolest se javlja prije navršene prve godine života. Atopijski dermatitis se može podijeliti s obzirom na dob pojave bolesti na  dojenački, dječjite atopijski dermatitis adolescenata i odraslih. Tijek bolesti obilježen jeegzacerbacijama (proljeće,jesen) i remisijama (ljeti). Procjenjuje se da potpuna remisijanastupa u oko 1/3 pacijenata nakon druge godine života te u 1/3  pacijenata nakon pete godine života. Međutim neki pacijenti imaju tegobe i u odrasloj dobi.

Omjer oboljelih osoba muškog i ženskog spola iznosi 1:1,4. Bolest se češće pojavljuje u urbanim nego ruralnim sredinama te u socioekonomski razvijenim zemljama. Zanimljiv je podatak da se učestalost bolesti povećava u osoba koje migriraju iz manje razvijenih u razvijene zemlje, što potvrđuje važnost okolišnih čimbenika u etiopatogenezi bolesti.

Je li AD povezan s drugim atopijskim bolestima?

Lovrić: Atopijski dermatitis je često povezan s drugim atopijskim bolestima  kao što su astma i/ili alergijski rinokonjuktivitis.  Progresija od atopijskog dermatitisa u dojenačkoj dobi do alergijskog rinitisa i astme u dječjoj dobi poznato je pod nazivom „atopijski marš“. Ako AD perzistira i u odrasloj dobi, u kliničkoj je slici često prisutan kontaktni dermatitis šaka. Oboljeli od AD-a imaju četiri puta veći  rizik da obole od astme i alergijskog rinitisa u usporedbi s općom populacijom. Razlikujemo nealergijski oblik bez udruženosti s ostalim atopijskim bolestima i alergijski oblik udružen s drugim atopijskim bolestima.

Kako se manifestira?

Lovrić: Promjene na koži vrlo se razlikuju u dojenčadi, djece i odraslih. U dojenačkoj dobi u prvim mjesecima života promjene su lokalizirane na glavi i na gornjim dijelovima tijela: na obrazima, čelu i bradi simetrično. Na eritematoznoj (crvenoj) koži javljaju se mjehurići, koji pucaju pa nastaje vlaženje, a kasnije krastice. Kako dijete odrasta promjene se sve više suše i „spuštaju“ u pregibe na vratu i oko velikih zglobova, stražnjoj  strani vrata. Koža na zahvaćenim dijelovima  zadebljava, suha je, mjestimično se ljušti i naglašen je kožni crtež (lihenifikacija). Promjene se mogu proširiti na cijelu površinu kože i tada je koža u cijelosti suha, gruba i zadebljana.

Što uzrokuje atopijski dermatitis?

Lovrić: Bolest je uvjetovana kombinacijom genske predispozicije i okolišnih čimbenika. Najnovije spoznaje upućuju na poremećaj funkcije epidermalne barijere, poremećaj imunosnog odgovora, poremećenu kolonizaciju kože mikroorganizmima i pojačanu sklonost kožnim infekcijama te utjecaj psihosomatskih čimbenika, odnosno stresa u patogenezi AD-a.  Izloženost iritansima, tvrdoj vodi, onečišćenom atmosferskom zraku također se dovode u vezu s atopijskim dermatitisom.

Koji su najčešći provocirajući čimbenici atopijskog dermatitisa?

Razni okolišni čimbenici utječu na kliničku sliku  atopijskog dermatitisa:  alergeni, iritansi, klimatski i zemljopisni uvjeti, tjelesna konstitucija, psihološki stres, sekundarne infekcije.  Najčešći alergeni su inhalacijski alergeni (kućna prašina, pelud, perje), alergeni iz hrane (jaja, riba, mlijeko) te iritansi (sapuni, deterdženti). Otprilikeu 40% dojenčadi i djece koja boluju od AD-a alergeni iz hrane mogu inducirati pojavu ekcema. Izostavljanje dokazanih alergena iz hrane rezultira poboljšanjem kožnih simptoma. Većina djece s dobi „preraste“ preosjetljivost na određenu namirnicu ili više njih. U odraslih atopičara stoga je hrana mnogo rjeđe „okidač“ za pogoršanje bolesti.

Koji su simptomi?

Lovrić: Unatoč razlikama u kliničkoj slici ovisno o dobi bolesnika  pojedina su obilježja vrlo često prisutna i daju karakterističnu sliku. To se odnosi na izgled i raspodjelu kožnih promjena (ekcem), izražen svrbež, suhoću kože. Suha koža jedan je od osnovnih znakova atopijskog dermatitisa. Suhoća smanjuje zaštitnu funkciju kože te ona postaje osjetljiva i sklona iritaciji. Svrbež je najneugodniji simptom atopijskog dermatitisa.  Često se uz osnovne znakove bolesti javljaju i komplikacije a to mogu biti infekcije bakterijama ili virusima.

Kako se liječi kod djece kako kod odraslih?

Lovrić: Liječenje atopijskog dermatitisa treba biti prilagođeno bolesniku ovisno o njegovoj dobi, težini kliničke slike i lokalizaciji kožnih promjena, s posebnim naglaskom na prevenciju recidiva bolesti. Uz lokalnu i sustavnu terapiju izuzetno je važna edukacija bolesnika i roditelja o pravilnoj njezi kože i izbjegavanju čimbenika koji pogoršavaju ekcem.  Liječenje uključuje opće mjere, lokalno farmakološko liječenje, fototerapiju, sustavnu farmakološku terapijute druge oblike liječenja.

Postoje li neki prirodni lijekovi ili se koriste samo medicinske terapije

Lovrić: Kod atopijskog dermatitisa iznimno je važna redovita hidratacija kože kremama i uljima, kako bi se nadomjestila smanjena količina lipida i pojačani gubitak vode. Osim toga, potrebno je izbjegavati uporabu sapuna, šampona, i svih ostalih proizvoda koji pojačavaju isušivanje kože. Umjesto toga za kupanje se preporučuju sindeti ili gelovi bez sapuna koji ne izazivaju iritacije na koži. Važno je dobro isprati kožu i nježno je osušiti tapkanjem bez trljanja.  Odmah nakon kupanja potrebno je nanijeti emolijens („pravilo 3 minute“). Za svakodnevnu njegu kože najbolje su emolijentne kreme, prilagođene koži bolesnika s atopijskim dermatitisom. Iznimno korisnima su se pokazale kreme i masti s dodatkom zobi s obzirom na sve novije spoznaje o aktivnim sastojcima koji učinkovito smanjuju simptome svrbeža i iritacija na koži. Kod akutnih razdoblja bolesti lokalni kortikosteroidi u obliku masti ili krema čine  osnovu liječenja i uvode se u terapiju u dogovoru s dermatologom. Ukoliko se pravilno koriste vrlo su djelotvorni i dobro se podnose.  U roditelja djece oboljele od atopijskog dermatitisa često je prisutna kortikofobija, neosnovan strah od primjene lokalnih kortikosteroida. Kortikofobija, uz lošu informiranost dovodi do nekontrolirane primjene različitih lokalnih pripravaka nepoznatog sastava. Edukacijom pacijenata i njihovih obitelji uklanja se iracionalan strah te postiže bolji terapijski učinak.

Koji su psihološki, a koji fizički učinci dermatitisa ?

Lovrić: Svakako valja napomenuti poremećaj sna zbog svrbeža, zatim moguće promjene raspoloženja, anksioznost u adolescenata i odraslih koje mogu biti udružene s AD-om.  Svrbež je važan i najizraženiji simptom bolesti. Zbog svrbeža  se uvijek vide znakovi češanja, odnosno grebanja u vidu krasta. Svrbež može biti tako intenzivan da onemogućava spavanje. Zbog grebanja ali i slabijeg imuniteta koža se često može inficirati bakterijama, virusima ili gljivicama.