Bakterije iz hrane sve otpornije

Bakterije koje se nalaze u hrani, kao što su salmonela ili escerichia coli, sve je teže liječiti jer postaju otpornije na antibiotike, upozoravaju dvije agencije Europske unije. Antibiotska rezistencija prijeti da do sredine stoljeća postane veća opasnost od raka.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Europska uprava za sigurnost hrane (EFSA) sakupljaju i zajedno analiziraju podatke uzete kod ljudi, svinja i teladi u zemljama članicama EU o otpornosti na antibiotike.

U njihovom izvještaju navodi se da posebno salmonela i kampilobakterija postaju sve otpornije na ciprofloksacin, jedan od antibiotika koji se koristi za liječenje infekcija izazvanih tim bakterijama, a koji je kategoriran kao kritično važan za upotrebu kod ljudi, prenosi Euractiv.

Sporadični slučajevi otpornosti salmonele na karbapenem, još jedan veoma važan antibiotik, također su istaknuti u izvještaju. U ranijem izvještaju EFSA iz prosinca navodi se da je 2018. gotovo svaka treća epidemija bakterijskih infekcija u EU bila izazvana salmonelom. Salmoneloza je druga najčešća infekcija želudačno-crijevnog trakta poslije kampilobakterioze.

Agencije su i izvještaju iznijele ključne indikatore koji pomažu zemljama članicama EU da procijene svoj napredak u smanjenju upotrebe antibiotika i borbe protiv antibiotske rezistencije.

Otpornost na antibiotike je smrtonosna prijetnja koja svake godine odnese 33.000 života u EU, a odgovorna je i za ekonomske gubitke koji se procjenjuju na oko 1,5 milijardi eura godišnje. Očekuje se da će do 2050. postati veći 'ubojica' od raka. Farmeri koriste antibiotike za liječenje životinja od bolesti koje mogu da se prenesu na čovjeka, kao što su salmoneloza ili kampilobakterioza.

Ljudi mogu da se zaraze direktno od životinja, preko vanjske sredine ili konzumiranjem zaraženih proizvoda od životinja. Bolest varira od blagih simptoma do stanja opasnih po život. Ipak, zloupotreba i prekomjerno korištenje antibiotika tijekom prethodnih desetljeća doveli su do toga da neki mikroorganizmi razviju antibiotsku rezistenciju, što znači da su lijekovi manje efikasni i da infekcije opstaju u tijelu, povećavajući opasnost od širenja zaraze.

"Broj antibiotika koji se koriste kod životinja i u zdravstvenom sektoru dovelo je do jednog od najvećih problema s kojima se suočavamo danas, a to je antibiotska rezistencija koja utiče na zdravlje ljudi", rekla je nedavno komesarka EU za zdravlje i hranu Stella Kyriakides.

Nova politika EU o hrani, koja treba biti predstavljena krajem ožujka, trebala bi se baviti i rastućom prijetnjom otpornosti na antibiotike. Prema nacrtu strategije, među pet glavnih ciljeva te politike jeste smanjenje prodaje antibiotika za životinje na farmama i u akvakulturi do 2030. godine.