Afrička svinjska kuga se vratila u Hrvatsku, zabilježen novi slučaj

Slučaj afričke svinjske kuge potvrđen je u Gradištu u blizini Županje, izvijestilo je u petak hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede.

Sazvana konferencija za medije 

To će biti tema konferencije za novinare potpredsjednika vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipa Dabre koja će se održati u 17,00 sati u Vukovaru.

ASK je kod domaćih svinja potvrđen 26. lipnja prošle godine, a prvi slučaj kod divljih svinja potvrđen je nešto kasnije, 5. srpnja, prenosi Jutarnj.hr. 

Pročitajte još

BiH - Afrička svinjska kuga pod kontrolom

Zadnji slučaj afričke svinjske kuge u Hrvatskoj zabilježen je 29. studenoga 2023. godine, a od onda nije bilo novih sumnji na pojavu te bolesti.

Europska komisija je potom 15. prosinca donijela pozitivnu odluku za Hrvatsku, kojom je omogućena trgovina svježim mesom i svinjokolja na gospodarstvima za vlastite potrebe, uz ispunjavanje svih biosigurnosnih i drugih propisanih uvjeta za držanje svinja na objektima, te nakon prethodno provedenih veterinarskih pregleda. Odluka je stupila na snagu 21. prosinca.

Bolest je najviše pogodila Vukovarsko-srijemsku te dijelove Osječko-baranjski i Brodsko-posavsku županiju.

Prosvjedi i zahtjevi 

Ministarstvo poljoprivrede je netom po izbijanju bolesti donijelo rješenja o određivanju zona ograničenja i zaraženog područja zbog izbijanja bolesti, a poduzelo je i druge potrebne mjere.

Ovisno o razvoju epidemiološke situacije određivale su se nove zone ograničenja i zaražena područja te ažurirala postojeća. U zonama ograničenja i zaraženom području provodile su se mjere koje su uključivale i eutanazije, odnosno usmrćivanja životinja.

U Hrvatskoj je etanazirano je 35 tisuća svinja.

Kako bi ublažila negativne gospodarske i socijalne učinke i financijski pomogla svinjogojcima za štetu koju trpe, vlada je u više navrata donosila mjere pomoći.

Dio poljoprivrednika, nezadovoljnih mjerama tijekom prošle jeseni i zime je prosvjedovao u organizaciji Stožera za obranu hrvatskog sela, kojem se naknadno pridružio i Sindikat zaposlenih u poljoprivredi Slavonije i Baranje.

Najvažniji zahtjevi prosvjednika odnosili su se na zabranu eutanazije i omogućavanje prometa zdravih svinja te svinjokolja.

Prosvjedi su imali i političku notu pri čemu je vlada optuživala prosvjednike da su instrumentalizirani od opozicije, no oni su tvrdili da im je glavna briga spas sela i domaće svinjogojske proizvodnje.

Sve o afričkoj svinjskoj kugi u Bosni i Hercegovini pronađite OVDJE.