Mjere na otkrivanju i suzbijanju afričke svinjske kuge

Nakon što je na području Zeničko-dobojske županije, konkretno u mjestu Goliješnica, općine Žepče, veterinarskim nadzorom i pregledima otkriven prvi slučaj Afričke svinjske kuge (ASK), neophodno je građane i javnost, pogotovo uzgajivače ove vrste životinja, upoznati s najbitnijim detaljima oko bolesti i njenog saniranja.

Afrička svinjska kuga (ASK) poznata i kao Montgomeryjeva bolest, virusna je zarazna infekcija svinja, uključujući i divlje svinje. Po simptomima i toku vrlo je slična klasičnoj ili europskoj svinjskoj kugi (KSK-u), ali su im uzročnici različiti i nisu povezani. ASK nije zoonoza, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Prvi slučaj

Prvi slučaj afričke svinjske kuge u Bosni i Hercegovini utvrđen je na imanju na području općine Bijeljina 22. lipnja prošle godine, što je prvi slučaj ove bolesti ikada zabilježen na području BiH. Nakon toga, eutanazirano je 40.000 tisuća svinja na tom području. U Europi, pa i kod nas, ne postoje odobrene vakcine protiv ASK, tako da epidemija može rezultirati klanjem velikog broja svinja koje se drže na farmama u zahvaćenom području.

Iz INZ-a naglašavaju da afrička svinjska kuga nije opasna po zdravlje ljudi, ali dovodi do gotovo sigurnog uginuća svake inficirane svinje, domaće ili divlje, što dovodi do velikih ekonomskih šteta po uzgajivače.

Uzročnik virus se iz inficirane svinje izlučuje putem sline, suza, nosnog sekreta, urina, fecesa i sekreta genitalnog trakta. Bolest se prenosi i neizravnim putem preko kontaminiranih površina, opreme i alata/oruđa, te ugrizom inficiranih krpelja.

Znaci bolesti ovise o virulenciji soja virusa. Akutni oblik bolesti vrlo je lako zamijeniti s nekim drugim zaraznim bolestima, prvenstveno s klasičnom svinjskom kugom, vrbancem i salmonelozom. Inficirane životinje razvit će neke od kliničkih znakova bolesti - Karakterističan je znak krvarenja po koži i sluznicama, te gnojni sadržaj oko očnih spojnica, pojava plavo-ljubičastog područja i krvarenja po ušima, trbuhu i stražnjim nogama, iscjedak iz oka i nosa, crvenilo kože grudiju, trbuha, perineuma, repa i nogu, začep ili proljev, povraćanje, pobačaj gravidnih krmača, krvavi pjenušavi sadržaj iz usta i nosa, nekoordinirano kretanje koji se javlja dan do dva prije uginuća.

Ljudski faktor

Svako uginuće i pojavu znakova bolesti odmah i hitno treba prijaviti veterinaru. Najstrože je zabranjeno zakopavanje uginulih svinja ili odvoz lešina bez prethodne prijave i pregleda veterinara. O pojavi ove bolesti, Kancelarija za veterinarstvo BiH je obavijestila sve susjedne zemlje, kao i Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja (WOAH).

Kao mjere sprječavanja širenja i suzbijanja različitih zaraznih i parazitarnih bolesti, pa tako i ASK u svinjogojstvu ističe se primjena biosigurnosnih mjera. Biosigurnost ili biološka sigurnost jesu različite osmišljene, planirane mjere i postupci prevencije, kojima se nastoji spriječiti gubitak biološkog integriteta zdravlja životinja, ali i ljudi. Mjere profilakse, bazirane su na zoohigijenskim, zoo-tehničkim kao i imunoprofilaktičkih postupcima vodeći računa o dobrobiti životinja i ekologiji, a moraju se dokumentirati.

Biosigurnost podrazumijeva sagledavanje rizika od mogućih izvora infekcije, načina njihovog štetnog djelovanja i osmišljavanje mjera za kontrolu uzročnika bolesti. To je određen niz primjene izabranih mjera (u vidu pisanih SOP - Standardnih Operativnih Procedura) prema prethodno prepoznatim rizicima kojima se štiti uzgoj od unošenja infekcija spolja, kao i širenja između proizvodnih grupa / kategorija unutar uzgoja. Biosigurnost podrazumijeva tri komponente, izolaciju, kontrolu kretanja i sanitaciju (čišćenje i dezinfekcija).

Procedura

Biosigurnosni rizici predstavljaju sve događaje i pojave koji bi mogle da onemoguće uspješnost i rentabilnost proizvodnje i dovedu do pojave neželjenih posljedica po zdravlje i proizvodnju uzgoja. Po redoslijedu važnosti, mada se redoslijed može promijeniti u zavisnosti od okolnosti, oni su druge svinje, proizvodi od svinja (šunka, salama, kobasica, pica), lokacija za privremeno odlaganje ili stalno uklanjanje uginulih svinja, transportni sistemi, lokalitet susjednih uzgoja (proizvodnih jedinica svinja), blizina i povezanost s lokalnim, regionalnim i magistralnim putevima, kupovina polovne opreme ili prenos opreme s drugih uzgoja ili proizvodnih jedinica istog uzgoja, odjevni predmeti iz druge proizvodne jedinice, ptice, glodari, mačke, psi, insekti (druge životinje), umjetno osjemenjivanje, embriotransfer (i slični zahvati), hrana i voda, materijal za prostirku, stajnjak, zaposlena lica koja posjeduju svoje svinje ili imaju mogućnost kontakta s divljim svinjama, zaposlene osobe koje posjećuju stočne pijace, sajmove, izložbe, druge proizvodne jedinice svinja i klaonice, posjetioci (na pr. popravka električnih vodova ili vodovoda i sl.), nova oprema, uređaji, pribor i instrumenti i na kraju - lijekovi - žive vakcine.

Kada se na farmi nalazi jedna ili više svinja za koje se sumnja da su zaražene virusom afričke svinjske kuge, nadležna veterinarska organizacija je dužna na najbrži mogući način, a najkasnije u roku od 24 sata, obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora i nadležni organ kantona, koji obavještavaju nadležni organ entiteta, a oni su dužni obavijestiti Ured za veterinarstvo. Nadležna VTO je dužna provoditi sve mjere za sprječavanje širenja bolesti do dolaska nadležnog veterinarskog inspektora i provoditi mjere koje naredi veterinarska inspekcija.

Iz INZ-a ističu da, uz niz već utvrđenih i propisanih mjera koje trebaju provesti nadležni organi, bitno je naglasiti da, ako se sumnja na pojavu afričke svinjske kuge na farmi, treba da se utvrdi točan broj svih svinja, po kategorijama na farmi, te da se sastavi popis broja svinja koje su, u svakoj kategoriji, već oboljele, koje su uginule ili koje su vjerojatno zaražene.

Ažuriranje popisa

Ovaj se popis mora ažurirati kako bi se evidentirale okoćene i uginule svinje tokom perioda sumnje i ovi se podaci, na zahtjev, moraju predočiti i mogu se provjeriti prilikom svakog posjeta, da se otvori stajski karanten, tako što se sve svinje na farmi zatvore u objekt u kojem žive ili na nekom drugom mjestu gdje se mogu izolirati, da niti jedna svinja ne smije ući na farmu niti je napustiti /uspostaviti kontrolu kretanja.

Ako je potrebno, nadležni veterinarski inspektor može proširiti zabranu napuštanja farme i na druge životinjske vrste, te zahtijevati primjenu odgovarajućih mjera za uništavanje glodara ili insekata.

Bitno je i da niti jedno truplo svinje ne smije biti izneseno s farme, da se s farme ne smiju iznositi meso, proizvodi načinjeni od svinja, sjeme, jajašca ili zameci svinja, krmivo, oruđe, materijali ili otpad kojima bi se mogla prenijeti afrička svinjska kuga; ali i da se uvede zabrana kretanja osoba i vozila na i s farme, osim ako je ono odobreno rješenjem od nadležnog veterinarskog inspektora.

Na ulazima i izlazima iz objekata u kojima su smještene svinje, te na ulazima i izlazima same farme treba da se koristi odgovarajuće dezinfekcijsko sredstvo; svaka osoba koja ulazi ili izlazi iz farmi na kojima se drže svinje mora se pridržavati odgovarajućih higijenskih mjera potrebnih za smanjenje rizika od širenja virusa afričke svinjske kuge. Osim toga, sva se prijevozna sredstva prije napuštanja farme moraju pažljivo dezinficirati.

Kako naglašavaju iz Instituta, sva nadležna tijela u Bosni i Hercegovini zadužena za poslove veterinarstva su aktivno uključena u provođenje propisanih mjera kontrole u cilju suzbijanja, ranog otkrivanja i sprečavanja širenja ove bolesti.

O pojavi ove bolesti, Ured za veterinarstvo BiH je obavijestio sve susjedne zemlje, kao i Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja (WOAH) i Europsku Komisiju, priopćeno je iz INZ-a.