Manje vina, ali bolja kvaliteta: Kakva je bila berba 2026.

Vinogradarska sezona 2026. godine na području sjeveroistočne Bosne donijela je prosječan rod grožđa, ali unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama vinari očekuju kvalitetna vina.

Kasni proljetni mrazevi i dugotrajna ljetna suša smanjili su prinose u pojedinim vinogradima, dok istodobno pad potrošnje vina u Europi i svijetu stvara dodatni pritisak na proizvođače.

Vinar i sommelier iz Brčkog Nemanja Bijelić navodi kako su svibanjski mrazevi na pojedinim lokalitetima pričinili značajnu štetu, nakon čega je tijekom kolovoza uslijedilo oko 40 dana bez oborina.

"Možemo reći da smo imali prosječan rod, ali očekujemo dobra vina. Vinova loza je žilava biljka koja je tisućama godina preživljavala različite vremenske izazove. I ove godine uspjela se izboriti s nepovoljnim uvjetima, a ono što smo ubrali daje nam razloga očekivati kvalitetnu berbu", kaže Bijelić.

Berba uglavnom završena

Berba na području sjevernih vinogorja uglavnom je završena. Bijela vina prošla su fermentaciju, dok su crvena još u tom procesu, koji se približava kraju.

Prema Bijelićevim riječima, grožđe je zadržalo povoljan odnos šećera i kiselina, što predstavlja dobru osnovu za kvalitet budućih vina.

Posljedice suše i mrazeva ipak su se osjetile na količini dobivenog vina. U pojedinim vinogradima randman je manji za 25 do 30 posto.

Dok se od približno dva kilograma grožđa uobičajeno očekuje oko litra vina, ove godine na pojedinim lokalitetima dobiva se između 700 i 800 mililitara.

Vina iz 2026. mogla bi ostati zapamćena

Bijelić smatra da bi vina iz ovogodišnje berbe mogla ostati zapamćena po kvaliteti, a dio vinara mogao bi određene količine ostaviti na duljem odležavanju.

"Vina iz 2026. godine mogla bi biti zapamćena kao kvalitetna, a neki vinari će vjerojatno ostaviti određene količine kao svojevrsne rezerve, vina s potpisom, koja će čuvati u podrumima narednih godina", naveo je.

Potrošnja vina pada

Uz vremenske izazove, vinare zabrinjava i smanjenje potrošnje vina.

Prema podacima koje iznosi Bijelić, u Europi i svijetu primjetan je trend pada konzumacije, a pojedine procjene govore o smanjenju od 25 do 30 posto.

Razlike među državama velike su. U Portugalu se godišnje konzumira oko 67 do 70 litara vina po stanovniku, u Francuskoj oko 42, u Italiji približno 40, a u Njemačkoj oko 26 litara.

U Bosni i Hercegovini, prema podacima koje navodi Bijelić, godišnja potrošnja iznosi tek 5,4 do šest litara po stanovniku, dok se europski prosjek procjenjuje na oko 28 litara.

"Vinogradari i vinari danas moraju raditi na kvaliteti, a naš zadatak kao sommeliera jest educirati stanovništvo i razvijati kulturu poznavanja vina. Kod nas su i dalje mnogo zastupljeniji rakija i pivo, dok kultura vina nije dovoljno razvijena. Važno je da ljudi upoznaju različite sorte, nauče prepoznati kvalitetu i odgovorno uživaju u vinu", ističe Bijelić.

Ovogodišnja berba na području sjeveroistočne Bosne, prema njegovoj ocjeni, obećava dobra vina, ali budućnost sektora neće ovisiti samo o vremenskim uvjetima i prinosima nego i o sposobnosti proizvođača da se prilagode promjenama na tržištu.