Divlje svinje prave kaos na hrvatskom otoku: Probijaju ograde, pustoše vrtove i teroriziraju mještane

Stanovnici Sućurja na otoku Hvaru sve su zabrinutiji zbog pojave divljih svinja koje ulaze u vrtove, oštećuju ograde i ugrožavaju trud ljudi koji obrađuju svoju zemlju. Dok štete rastu, postavlja se pitanje tko je odgovoran za učinkovito provođenje mjera i hoće li nadležni napokon reagirati.

Njihova pojava u dvorištima izaziva zabrinutost, a štete koje mogu prouzročiti ostavljaju posljedice na imovini i svakodnevnom životu lokalnog stanovništva, piše Slobodna Dalmacija. 

Opasan susret 

Prekopana zemlja, uništeni vrtovi i probijene ograde prizori su kojih se vlasnici zemljišta pribojavaju. Ograda koju su ljudi postavljali kako bi zaštitili svoj vrt, povrtnjak ili nasad više ne pruža osjećaj sigurnosti ako je životinje mogu probiti i ući na ograđenu površinu. Za mnoge stanovnike vrt nije samo komad zemlje, nego izvor hrane, rezultat cjelogodišnjeg rada i dio obiteljske tradicije.

Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da divlje svinje dođu u neposrednu blizinu kuća i prostora u kojima se kreću ljudi. Njihova pojava nije samo pitanje uništenih biljaka i oštećenih ograda. Susret s divljom svinjom, osobito ako je životinja iznenađena ili se osjeti ugroženom, može biti opasan. Najopasnije su krmače sa mladima koje mogu napasti ljude.

Stanovnici s razlogom očekuju da se problem shvati ozbiljno prije nego što dođe do težih posljedica. Ljudi žele moći obrađivati svoje vrtove, održavati okućnice i kretati se svojim zemljištem bez stalne bojazni da će zateći novu štetu ili naići na divlju životinju.

Štete od divljih svinja već se dulje vrijeme spominju u različitim dijelovima Hrvatske. U Slavoniji su posebno pogođene poljoprivredne površine i usjevi, dok na priobalju i otocima problem mogu predstavljati vinogradi, maslinici, vrtovi i drugi nasadi.

Sućuraj se tako suočava s pitanjem kako zaštititi privatnu imovinu i poljoprivredne površine te tko treba osigurati da se populacijom divljih svinja upravlja na odgovarajući način.

Naknada štete 

Pritom nije dovoljno problem promatrati isključivo kroz prizmu lovstva. Riječ je i o zaštiti ljudi, poljoprivrede, lokalnog načina života i prava vlasnika da svoju imovinu koriste bez ponavljajućih šteta.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donijelo je Naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, posebno u područjima pogođenima afričkom svinjskom kugom koju prenose upravo divlje svinje.

Međutim, provedba Naredbe ovisi o području i konkretnom lovištu, pa je za Sućuraj potrebno utvrditi koje se mjere ondje primjenjuju i izvršavaju li se u propisanom opsegu.

U pravilu, ovlaštenik prava lova odgovoran je za gospodarenje divljači u lovištu i provedbu mjera koje su mu propisane. Nadležna županijska tijela i lovna inspekcija imaju svoje ovlasti u nadzoru i osiguravanju izvršavanja zakonskih obveza.

Ako se utvrdi da ovlaštenik ne provodi propisane mjere, zakonodavni okvir predviđa mogućnost poduzimanja daljnjih koraka radi njihove provedbe, uključujući angažiranje druge osposobljene osobe na trošak lovoovlaštenika, pod uvjetima propisanim Naredbom.

Za vlasnike kojima su divlje svinje uništile vrtove, nasade ili oštetile ograde i šetaju se po dvorištima važno je i pitanje naknade štete. Odgovornost ovisi o okolnostima konkretnog slučaja i primjenjivim zakonskim pravilima, uključujući obveze vlasnika zemljišta i ovlaštenika prava lova.

Zbog toga je važno svaku štetu fotografirati, zabilježiti datum nastanka i pravodobno je prijaviti nadležnima. Vlasnici bi trebali zatražiti pisano očitovanje o odgovornosti i mogućnosti naknade, od jedinice lokalne uprave i lovoovlaštenika na tom području.

Važno je pritom pronaći zakonita i učinkovita rješenja koja će zaštititi stanovništvo, privatnu imovinu i poljoprivrednu proizvodnju, uz odgovorno gospodarenje divljači.