Što vlasnici trebaju znati o kastraciji ljubimaca: Proces, prednosti i postoperativna njega

Iako brojne udruge za zaštitu životinja kao i veterinari preporučuju kastriranje kućnih ljubimaca i dalje je još uvijek mnogo vlasnika koji zaziru od tog postupka tvrdeći kako će time naštetiti svojoj životinji.

Inače, gonadektomija predstavlja najučestaliji kirurški zahvat u veterinarskoj medicini, a obavlja se u općoj anesteziji i obavlja je isključivo doktor veterinarske medicine.

Ona podrazumijeva nepovratno odstranjivanje testisa kod mužjaka (orhiektomija) ili jajnika kod ženki (ovariektomija), a najčešće s zajedno s maternicom (ovariohisterektomija).

Postoji li rizik?

Brojni vlasnici, protivnici tog zahvata, tvrde kako će kastracijom ubiti karakter životinje kao i da će tako poremetiti prirodu životinje.

No, kako je za Bljesak.info kazala doktorica veterinarske medicine Bianca Pehar, "značajne promjene nisu vidljive".

"Značajne promjene nisu vidljive i vlasnici će biti puno mirniji jer će im nakon zahvata ljubimci biti odaniji", tvrdi Pehar.

Također, kako ističe, velik strah postoji i zbog uvođenja ljubimca u opću anesteziju, no kako je kazala "rizik od anestezije težimo svesti na minimum adekvatnom pripremom ljubimca za operativni zahvat".

"Rizik uvijek postoji, no vlasnik bi trebao odraditi krvne pretrage ljubimcu kao i kardiološki pregled kako bismo imali pravilan uvid u zdravstveno stanje i kako bismo mogli prilagoditi anesteziju ukoliko je to potrebno", kazala je.

Komplikacije

Do komplikacija, koje nisu česta pojava, ipak može doći, tvrdi Pehar.

"Komplikacije mogu nastati kao posljedica nepoštivanja pravila asepse i antisepse, greške prilikom kirurškog zahvata kao i nestručne primjene lijekova od strane veterinara ili pak vlasnika", pojašnjava dr. vet. med. Bianca Pehar.

"Ovdje bih htjela spomenuti da je jedna od najčešći greški aplikacija kortikosteroida. Naime kontraindicirano je aplicirati kortikosteroide jer oni inhibiraju odnosno usporavaju zarastanje rana. Također često se susrećem s infekcijama rana uslijed lizanja rane ili pak češanja pa je vrlo bitno da vlasnik spriječi to postavljanjem elizabetanskog ovratnika i oblačenjem majice ukoliko se radi o ženkama. Podloga na kojoj boravi ljubimac mora biti čista i ne smije biti vlažna", objašnjava Pehar.

Priprema pred operativni zahvat

Bol, uz odgovarajuću multimodalnu analgeziju je minimalna, zahvat je, kako tvrdi Pehar rutinski, a njegovo trajanje je individualno.

"Kod mužjaka zahvat traje kraće u odnosu na ženke, a priprema i trajanje zahvata je do 60 minuta", istaknula je.

Ono što igra veliku ulogu pri zahvatu je sama priprema ljubimca za taj proces, tvrdi Pehar.

"Prije svega vlasnik se treba uobičajeno ponašati prema ljubimcu i ne prenositi stres na ljubimca. Od iznimne je važnosti da vlasnik ne daje ljubimcu hranu 12 sati prije zahvata kao ni tekućinu najmanje dva sata prije zahvata", objašnjava Pehar te dodaje kako bi prije posjete veterinaru vlasnik trebao obaviti kratku šetnju s ljubimcem kako bi ljubimac obavio fiziološke potrebe.

Također, kako ističe, "od iznimne su važnosti pred bilo koji operativni zahvat detaljni anamnestički podaci".

"Potrebno je da veterinar obavi detaljan razgovor s vlasnikom nakon kojeg obavi opći klinički pregled, te specijalistički klinički pregled prema potrebi", dodaje Pehar u razgovoru za Bljesak.info.

Prednosti zahvata i postoperativna njega

Objašnjavajući prednosti ovog zahvata, Pehar ističe kako je to zapravo metoda kontroliranja populacije, nekontroliranog parenja, sprječavanja prenošenja zaraznih bolesti, kao i prevencija piometre, mastitisa, malignih i benignih novotvorevina na mamarnom kompleksu, hiperplazije prostate kod mužjaka, smanjenje perinealne hernije te hormonalnog disbalansa.

"Kućni ljubimci su odaniji vlasnicima, ne bježe od kuće, miris urina osobito kod mužjaka nije toliko izražen, kod mužjaka je zabilježeno smanjenje agresivnosti", dodaje Pehar.

Posebnu pozornost, tvrdi Pehar, treba obratiti i na postoperativnu njegu.

"Nakon operativnog zahvata treba pripaziti na ishranu ljubimca jer su skloni prekomjernoj tjelesnoj težini. Također može doći do promjene u strukturi dlake", ističe, te dodaje kako vlasnik ljubimca sve radi u suradnji s doktorom veterinarske medicine.

"Vlasnik u otpusnom pismu dobiva detaljne upute kojih se treba pridržavati. Kontrola uobičajeno ide nakon 1 dana od operacije, dodatne kontrole ovisno o stanju pacijenta u dogovoru sa veterinarom. Ljubimac ne smije lizati ranu pa je potrebno postavljanje elizabetanskog ovratnika. Prvi obrok se daje 6-8 sati nakon operativnog zahvata. (Lako probavljiva hrana i to pola od uobičajenog obroka)", objašnjava Pehar.

Sam oporavak je individualan; "Najčešće se mužjaci vraćaju svojim uobičajenim aktivnostima nakon jednog dana dok su kod ženki potrebna tri do pet dana, ovisno o metodi i veličini reza", dodaje Pehar.

Preporuke

Optimalna dob za ovariohisterektomiju/orhiektomiju svih pasmina pasa ne postoji, ali je, kako objašnjava Pehar "istu moguće individualno odrediti uzimajući u obzir osnovne faktore kao što su starost, pasmina, veličina rasta i bolesti specifične za pasminu".

"Standardna preporuka izvođenja kirurškog zahvata u 'konvencionalnoj' dobi je šest mjeseci", govori Pehar te dodaje kako "rezultati skorijih istraživanja indiciraju da gonadektomija u ranoj dobi pasa povećava rizik nastanka određenih oboljenja skeletnog sistema ili neoplazija u pasa određenih pasmina i veličine rasta".

Ipak, postoje periodi kada je poželjno izbjegavati ovaj zahvat.

"Potrebno ga je izbjegavati u laktaciji, estrusu i tijekom graviditeta, iako s kirurškog aspekta, moguće je obaviti sterilizaciju tijekom graviditeta, mada se držim moralnih načela i obično savjetujem vlasnicima da se ipak odluče na taj zahvat nakon partusa i laktacije", ističe.

Razloga za brigu, po riječima stručnjaka nema, ali ipak vlasnici odlučuju što je najbolje za njihove ljubimce, no ukoliko ipak postoje nedoumice, stručnjaci i doktori veterinarske medicine su prava adresa za savjetovanje.