Što je potrebno za očuvanje prikanca?

Nakon dvije sezone terenskog istraživanja brojnosti prikanca, te pregledom literature i zakonskih odredbi vezanih za očuvanje ove vrste projektni tim Udruge Dinarica i WWF Adria je donio niz mjera koje je potrebno pod hitno provesti kako bi se očuvala ova vrsta. Prikanac je iznimno važno kultorološko i prirodno blago Mostarskog blata. Kao što je važan za identitet ljudi Mostarskog blata tako je važan i za očuvanje bioraznolikosti. Ako nestane prikanac nestati će i niz vrsta koje se vezuju za njega te će nastati opustošivanje krškog polja Mostarskog blata. Naročito je zabrinjavajuća usporedba brojnosti prikanca u 2020. godini i 2021. godni jer u 2021. godini pri izlasku na teren u nekoliko navrata prikanac uopće nije pronađen u sezoni kada bi se on trebao mrijestiti. Lokalno stanovništvo također tvrdi da je brojnost u 2021. godini u velikom padu u sezoni mrijesta od veljače do svibnja. To se vjerojatno može pripisati i čišćenju kanala na Mostarskom blatu krajem ljeta 2020.godine prilikom čega su mu uništeni hrana i stanište.

Mjere potrebne za očuvanje vrste identificirane u sklopu projekta koje provodi Udruga Dinarica/WWF Adria a financira Critical Ecosystem Partnership su sljedeće:

Potrebno je osigurati stanište prikancu na Mostarskom blatu izgradnjom rezervata ili parka u kojem bi tijekom sezone mriještenja bila zadržana voda kako bi se on nesmetano mogao razmnožavati. Zbog povezanosti vodnih kanala i zemljišno pravnih odnosa predlažemo da taj rezervat bude urađen na mjestu Čajsovina u selu Biograci.

1. Potrebno je ispitati mrijest i ponašanje prikanca u umjetnim uvijetima (ex situ) u prilagođenom akvarijumu. Od endemskih vrsta riba zapadnog balkana jedino je za ribu oštrulj (Aulopyge huegelli) urađeno slično istraživanje te se ono može replicirati. Ponašanje i mrijest prikanca može služiti kao naputak za radove na terenu kako se stanište nebi uništilo.

2. Nakon ispitivanja u umjetnom i prirodnom staništu potrebno je prilagoditi dvije akumulacije za život prikanca.

3. Zakonski zaštititi vrstu uvrštavanjem iste u Crvenu listu ugrožene flore i faune FBiH. Također je potrebno da Ministarstvo gospodarstva ŽZH dodjeli pravo upravljanja ribljim fondom na Mostarskom blatu što bi bila osnova za sustavni nadzor i upravljanje brojnosti prikanca.

4. Potrebno je također kroz edukacije i rad s lokalnim stanovništvom napraviti plan revitalizacije prikanca te plan od ulova do restorana.

5. Kao zadnju mjeru mislimo da je nužno zaštititi barem jedan dio Mostarskog blata kao iznimno važnog krškog polja s velikim brojem endemskih vrsta. U 2020. godini 26% površine EU je zaštićeno a Standard Europske unije je da se do 30% površine jedne zemlje članice zaštiti. BiH ima ispod 3% površine zaštićeno, a Mostarsko blato kao krško polje s velikim brojem endema predloženo je od Ministarstva okoliša i turizma FBiH kao Natura 2000 područje.

U nastavku projekta WWF Adria/Udruga Dinarica će prestaviti Akcijski plan koji je nastao u prvoj godini, te će se nastaviti aktivnosti prema predloženom mjerama.