Pustite djecu da skaču po lokvicama!

Kad kiša pada konstantno kao što to u posljednje vrijeme čini, mnogi od nas radije izabiru ostati s djecom kod kuće i pozivaju prijatelje na druženje ili odlaze u šoping centre. Djecu treba istrčati, zabaviti, a na kišu nikako ne ... Niste u pravu.

Razgovarali smo s psihologinjama iz Centra za djecu, mlade i obitelj SPES; koje su otkrile blagodati boravka djece vani, čak i po kiši.

Hladno, kiša - prehladit će se?

''Svjesni smo da danas većina djece najviše svog vremena provode ispred ekrana, pred TV-om, mobitelom ili tabletom, odnosno provode više vremena pred ekranima nego što borave vani. Naš mentalitet je takav da pronalazimo ''100'' razloga zašto ne bi pustili djecu da borave vani, svaki dan, bez obzira na vremenske uvjete. Tako često možete čuti roditelje kako govore da će im se djeca prehladiti ako previše borave vani, kako je prehladno, pada kiša, ozlijedit će se, isprljati, te daju još mnoštvo razloga za ostati kući i igrati igrice ili gledati TV. No, istraživanja pokazuju upravo suprotno'', kaže Dijana Majić, psihologinja u stručnom timu Centra za djecu, mlade i obitelj SPES.

Boravak vani, dodaje Majić, ne samo da jača imunitet, nego pomaže djeci u razvijanju intelektualnih sposobnosti, poticanju mašte i kreativnosti.

''Boravak i igra vani pomaže djeci i u razvijanju motoričkih vještina uključujući ravnotežu i koordinaciju. Također, ima i povoljan učinak za mentalno zdravlje djeteta, jačanje samopouzdanja, oslobađanje stresa i još mnoge druge benefite. Boravak i igra vani za vrijeme sunčanog vremena može pomoći djeci da dobiju odgovarajuću količinu vitamina D koji je potreban za izgradnju jakih i zdravih kostiju. Dobro je i zaprljati se u blatu kad je kišno vrijeme, jer ne samo da se tako jača imunitet, nego je prljavština dobra za mentalno zdravlje, smanjuje depresiju i tjeskobu'', kaže Majić.

Roditelji - i vi skačite s djecom

Djeca posebice vole, instinktivno, skakati po lokvicama, a kako Majić kaže, igranje u lokvicama djeci nudi nova iskustva i pomaže im u usvajanju novih vještina.

''Vjerujem da je roditeljima najgori dio u toj igri mokra odjeća i blatnjave čizmice. No, trebali bi shvatiti da je to najmanje važno obzirom koliko skakanje u lokvicama donosi dobrobiti. Skakanje i brčkanje po lokvicama pomaže u razvoju snage i ravnoteže u nogama. Miješanje vode iz lokve pomaže u razvoju fine motorike te potiče na eksperimentiranje. Pomaže u razvijanju mašte i logičkog mišljenja tako što djeca „ispituju“ što se to događa s lokvicom, kako ona nestane, koliko je duboka, može li štap ili list plutati u njoj ili će potonuti… Još ako im uz to dadnete nekakve različite materijale kao što su kamenje, šalice ili kantice da poboljšaju svoju igru u lokvicama, sigurno će se jako zabaviti. Dragi roditelji, možete im se čak i pridružiti u igri i time „riskirati“ stvaranje jedne lijepe uspomene na djetinjstvo kod svoje djece'', kaže Dijana Majić, psihologinja u stručnom timu Centra za djecu, mlade i obitelj SPES.

Ana Artuković Ljubić, psihologinja i voditeljica Centra za djecu, mlade i obitelj SPES, dodaje kako skakanje po lokvicama doprinosi kognitivnom i socijalnom/emocionalnom razvoju djeteta.

''Nestrukturirana igra na otvorenom pomaže djeci da nauče izmjenjivati se, dijeliti i razviti druge pozitivne vještine ponašanja. Vjerojatnije je da će biti inventivniji, istraživati i učiti o svijetu oko sebe te koristiti vlastite sposobnosti. Dok izmišljaju i igraju igrice s braćom i sestrama ili prijateljima, te interakcije pomažu u poboljšanju komunikacije, suradnje i organizacijskih vještina. Osim toga, svjež zrak i slobodna igra, smijeh kojeg zasigurno neće izostati dok skakuću po lokvicama, uvelike smanjuju razinu stresa. Uostalom, ovakav način igre može biti terapeutski i za djecu i za roditelje ukoliko im se pridruže, kaže Artuković Ljubić.

Pustite dijete da bude dijete

Stoga, savjetuje psihologinja, pustite dijete da bude dijete.

Pustite dijete da skakuće po lokvicama, da ponekad i pokisne i trči po kiši bez kišobrana. Naravno, uz uvjet da ćete mu priuštiti odgovarajuću odjeću, nakon igre posušiti dijete i odvesti ga u topli dom'', kazala je Ana Artuković Ljubić.

U brojnim europskim zemljama djeca u vrtićima i školama, bez obzira na vremenske uvjete izlaze van, važna je samo ''dobra'' odjeća. Ta praksa i kod nas bi dobro došla.

''Prema skandinavskoj izreci, ne postoji loše vrijeme, samo loša odjeća. Bilo da kiši, sniježi ili da je sunčano, roditelji u Švedskoj dopuštaju svojoj djeci slobodnu igru na otvorenom. Unatoč mogućem hladnom i lošem vremenu, djeca u vrtićima borave na otvorenom barem sat vremena u danu. Švedska djeca pri tome obuku toplu odjeću, uključujući debele jakne i hlače, vunene kape i rukavice te prilagođenu obuću vremenskim uvjetima. Škole i vrtići imaju sušila za kosu i sušilice za odjeću, kako bi u suhoj i toploj odjeći proveli ostatak dana. Također, ono što je specifično za švedski način odgoja jeste da oni dopuštaju djeci da budu slobodnija i pustolovnija. Zanimljivo je da se ta zemlja može pohvaliti jednom od najnižih stopa smrtnosti djece uzrokovanih ozljedama na svijetu. E sad, kad usporedimo navedeno s našim sustavom odgoja i obrazovanja, već vidimo razliku u tome što njihove ustanove imaju možda i bolje uvjete za ovakve inicijative. Da bismo tražili od roditelja da dopuste vrtićima i školama da djecu izvode vani i po kišovitom vremenu, ipak je potrebno opremiti te iste ustanove nekim osnovnim stvarima i uređajima. Međutim, nije mnogo potrebno, a prednosti koje dobivamo time su zaista velike. Dodatni bonus je da će djeca koja se identificiraju s prirodom vjerojatnije postati odrasli koji cijene prirodu i žele zaštititi okoliš'', kaže Artuković Ljubić.

Sjetite se odrastanja i svi van

Nažalost, dodaje Artuković Ljubić, u današnje vrijeme sve je manje djece koja provode vrijeme na otvorenom i kada je sunčano vrijeme, a kamo li kišno.

''I možemo vidjeti sve veće gužve parkiranih automobila ispred škola kada je kišno. Ne želim biti osoba koja će idealizirati vrijeme u kojem su naše generacije odrastale, ali po ovom pitanju zasigurno mogu reći da se odrastalo zdravije. Bilo je sasvim normalno obuti gumene čizme, nabaciti kabanicu i otići pješice do škole. Toliki su benefiti kretanja i za fizičko i za mentalno zdravlje te ne vidim razlog zašto bi kiša bila prepreka tome. Stoga, dragi roditelji, sjetite se svog odrastanja i radosti vraćanja iz škole s kolegama iz razreda, skakanja i trčkaranja po lokvama'', poručuje Artuković Ljubić, psihologinja i voditeljica Centra za djecu, mlade i obitelj SPES.