Promjene u HNŽ-u: Pravo na jednokratnu naknadu za novorođenče imat će sve obitelji

Jednokratnu potporu od 400 KM trebala bi ostvariti sva novorođena djeca u Hercegovačko - neretvanskoj županiji (HNŽ), rekao je premijer Vlade HNŽ Nevenko Herceg, govoreći o izmjenama Zakona o zaštiti obitelji s djecom.

Podsjetimo, još uvijek aktualna Vlada HNŽ u svome mandatu je donijela Zakon o zaštiti obitelji, iako je zakon trebao donijeti puno veče prednosti obiteljima s djecom, on je imao i brojna ograničenja.

Večernji list navodi, kako je Vlada HNŽ pristupila promjenama spomenutog zakona, a kako je u četvrtak rekao predsjednik Vlade Nevenko Herceg, promjenama ovoga zakona veći broj obitelji dobit će pravo na novčani dodatak za dijete.

400KM za sve žene

"Kada smo protekle godine prvi put donijeli Zakon o zaštiti obitelji s djecom, nakon 19 godina čekanja, jasno smo naglasili kako ćemo, prateći njegovu primjenu sukladno našim mogućnostima povećavati broj njihovih korisnika i visinu pojedinih naknada. Na tom tragu već je urađeno nekoliko poboljšanja na način da je iznos potpore za opremu novorođenoga djeteta s 200 povećan na 400 KM, a potpora ženi-majci koja nije u radnom odnosu povećana je za 100 posto. Nastavljajući pratiti primjenu zakona i analizirajući njegove učinke godinu dana nakon njegova donošenja, u razgovoru i dogovoru s ministrom Goranom Opsenicom Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HN županije priprema izmjenu zakona. Naime, trenutno zakon predviđa da pravo na jednokratnu potporu za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 400 KM mogu ostvariti samo određene kategorije ovisno o socijalnom statusu. Planiranim izmjenama predviđa se da jednokratnu potporu ostvaruju sva novorođena djeca u HNŽ", rekao je u četvrtak premijer HNŽ-a za Večernji list.

Pročitajte još

HNŽ: Tko ima pravo na novčanu potporu za djecu i porodilje?

Herceg je rekao kako će Vlada HNŽ-a i dalje pratiti primjenu ovoga zakona, kako se novac raspoređuje i postoje li načini da se još veći broj obitelji s djecom uključi u ''ovaj projekt''.

Kada će doći do promjene zakona

"Držimo kako na taj način, uz već donesena poboljšanja, idemo k ostvarenju našega cilja, a to je zaustavljanje dugogodišnjeg prirodnog pada nataliteta i iseljavanja mladih obitelji. Dodatna sredstva Iako za provedbu zakona godišnje treba oko 5,5 milijuna maraka, mi smo spremni na ta izdvajanja jer ovaj zakon smatramo itekako bitnim pitanjem za mlade ljude i nove obitelji", zaključio je premijer HNŽ Nevenko Herceg.

Još uvijek nije precizirano kada će se promjene ovoga zakona naći u proceduri.  Poručeno je kako će županijske vlasti u Mostaru pokušati osigurati dodatna sredstva za ovu namjenu kako bi se naknade povećale i dodatno poboljšao status obitelji s djecom u ovoj županiji, piše Večernji list.

Podsjetimo, ovim zakonom trudnice su ogorčene i nezadovoljne, a kažu da novac koji dobiju, ne može pokriti ni troškove pelena.

Diskriminacija

Mirjana Penava iz nevladine organizacije "Forma F", koja se između ostalog sudjelovala u kampanji (Ne)diskriminaciji porodilja, ranije je u razgovoru za Bljesak.info rekla kako su ovim zakonom prava porodilja ugroženija nego što su bila.

'Forma F' je radila na ujednačavanju prava svih porodilja, dok su ovim zakonom, kaže Penava, nezaposlene porodilje i one koje rade u privatnom sektoru diskriminirane.

''Svaki zakon, kada se donosi mora ići u pravcu poboljšanja trenutnih prava, s tim da se računa da se postojeća prava ne umanje, a u ovom slučaju neka su prava čak i ukinuta. Primjerice, jednokratna pomoć. Dok su prije sve žene dobivale 400 KM, sada samo one koje ispunjavaju uvjete dobivaju tu pomoć. A da bi ispunili uvjete, morate imati mizerna primanja i ne smijete imati automobil koji je danas potreba. Prava zaposlenih porodilja su također neujednačena. 'Forma F' i ja osobno smo se trudili da radimo na ujednačavanju svih porodilja u svim županijama u Federaciji i da to ne ovisi od bogatstva Županije. No, to je zapelo negdje u ladicama, čini mi se'', kazala je Penava.

Porodilje u privatnom i javnom sektoru

Marin Bago iz Udruge 'Futura' koja se bavi poboljšanjem kvalitete života ranije je za naš portal napomenuo kako žene uposlene u institucijama dobivaju iz proračuna 100 posto plaće, a zaposlene u privatnom 40 posto od plaće.

Pročitajte još

Majka četvero djece: Vlast nam govori 'Idite odavde'

''U zakonu nije sve jasno definirano, nejasno je znaju li to poslodavci jer ne može to biti njihova obveza i nejasno je kad im Vlada refundira te troškove. Pored toga poslodavac mora uposliti drugog radnika, što je opterećenje. Uglavnom, odlukom Vlade je uspostavljena diskriminacija žene po radnom mjestu. One zaposlene u javnom sektoru primaju sto posto plaće, koju dobivaju iz proračuna, dok one zaposlene u privatnom primaju samo 40 posto od plaće. S tim što je taj Zakon o zaštiti obitelji s djecom predvidio devet minimalnih prava, a samo jedno od njih su porodiljne naknade, koji ima diskriminatorne odredbe. To pitanje je bilo bolje regulirano kad zakona nije nikako bilo'', rekao je Bago.

''Udruge koje su bile uključene u izradu i donošenje Zakona htjele su postupno donijeti taj zakon, a u njemu su bili i topli obroci u školama, oprema za bebu... Porodiljno je samo jedna od stavki. Uglavnom naše žene vrijede najmanje u BiH, a samim tim i naše obitelji'', zaključio je Bago dodajući da, nažalost, ni same žene nisu zianteresirane za ovo pitanje, jer kada je bilo u tijeku donošenje zakona nisu se zanimale niti pobunile na buduću diskriminaciju.