Kolumbo je prije 534 godine stigao do Amerike, ali jednu važnu stvar nikada nije shvatio

Prije točno 534 godine, 12. listopada 1492., talijanski moreplovac Kristofor Kolumbo stigao je do obala Amerike, uvjeren da je pronašao novi pomorski put prema Aziji. Njegovo putovanje postalo je jedna od najvažnijih prekretnica u svjetskoj povijesti, iako Kolumbo nikada nije shvatio da je stigao do kontinenta koji Europljanima dotad nije bio poznat.

Kolumbo je na put krenuo 3. kolovoza 1492. iz španjolske luke Palos de la Frontera, uz potporu španjolskih vladara Ferdinanda II. i Izabele I. Njegovu flotu činila su tri broda, Santa María, Niña i Pinta.

Nakon više od dva mjeseca plovidbe, uključujući zaustavljanje na Kanarskim otocima, mornari su 12. listopada ugledali kopno. Radilo se o jednom od otoka današnjih Bahama, koji je Kolumbo nazvao San Salvador.

Mislio je da je stigao u Aziju

Zanimljivo je da Kolumbo nije namjeravao otkriti novi kontinent. Njegov cilj bio je pronaći zapadni morski put do bogatih azijskih tržišta, osobito Indije i Kine.

Zbog uvjerenja da je stigao u Aziju, domorodačko stanovništvo nazvao je Indijancima, što je naziv koji se u različitim oblicima zadržao stoljećima. Na prvom putovanju nije stigao do kopna današnjih Sjedinjenih Američkih Država, nego je istraživao karipske otoke, uključujući Kubu i Hispaniolu.

Jedna od manje poznatih zanimljivosti jest da se najveći Kolumbov brod, Santa María, nasukao na Božić 1492. godine uz obalu Hispaniole. Od spašenog drva izgrađena je utvrda, a Kolumbo se u Španjolsku vratio brodom Niña. Ukupno je četiri puta putovao preko Atlantika, a tijekom trećeg putovanja stigao je i do obale Južne Amerike.

Otkriće koje je imalo i mračnu stranu

Iako se 12. listopada tradicionalno obilježava kao dan otkrića Amerike, kontinent je tisućama godina prije Kolumbova dolaska bio naseljen brojnim autohtonim narodima. Europski moreplovci, uključujući Vikinge, također su do njega stigli prije 1492. godine.

Kolumbova putovanja otvorila su put europskoj kolonizaciji, koja je donijela osvajanja, prisilni rad, ropstvo i bolesti koje su desetkovale domorodačko stanovništvo.

Zbog toga se njegova povijesna uloga danas promatra i kroz posljedice koje je europsko osvajanje ostavilo na starosjedilačke narode Amerike.