Bio je član Hitlerove stranke, a spasio je 1.200 Židova

Čovjek koji je tijekom Drugog svjetskog rata spasio oko 1.200 Židova od nacističkog progona bio je član Hitlerove nacističke stranke, njemački obavještajac i poduzetnik koji se u okupiranu Poljsku doselio kako bi zaradio na ratu. Oskar Schindler, čiji je život ovjekovječen u slavnom filmu ''Schindlerova lista'', preminuo je na današnji dan, 9. listopada 1974. godine, u njemačkom Hildesheimu. Imao je 66 godina.

Njegova životna priča jedna je od najneobičnijih iz razdoblja holokausta. Čovjek koji je isprva iskorištavao nacistički sustav za vlastito bogaćenje postupno je postao zaštitnik ljudi koje je taj isti sustav namjeravao ubiti.

U rat je ušao kako bi se obogatio

Schindler je rođen 28. travnja 1908. godine u Zwittauu, današnjim Svitavyma u Češkoj. Bio je poznat po raskošnom životu, poslovnim pustolovinama i sklonosti alkoholu.

Nakon njemačke okupacije Poljske 1939. godine stigao je u Krakov, gdje je preuzeo tvornicu emajliranog posuđa, prethodno u židovskom vlasništvu. Zapošljavao je židovske prisilne radnike, u početku ponajprije zbog gospodarske koristi.

Međutim, nakon što je svjedočio brutalnosti nacističkog režima, počeo je koristiti veze, novac i utjecaj kako bi zaštitio svoje radnike. Podmićivao je njemačke dužnosnike, pregovarao sa zapovjednicima logora i nastojao spriječiti deportacije.

Jedna od najvažnijih epizoda dogodila se 1944. godine, kada su nacisti počeli zatvarati logore i premještati zatvorenike. Schindler je uspio dobiti dopuštenje da proizvodnju preseli u Brünnlitz, današnji Brněnec u Češkoj, zajedno s približno tisuću židovskih radnika.

Kako bi uvjerio vlasti da su njegovi radnici neophodni njemačkoj ratnoj industriji, tvrdio je da proizvode naoružanje. U stvarnosti, proizvodnja je bila iznimno mala, a podaci o proizvodnim rezultatima namjerno su krivotvoreni.

Njegova supruga Emilie pritom je imala važnu ulogu. Nabavljala je hranu i lijekove te pomagala iscrpljenim zatvorenicima. Jedna od manje poznatih činjenica jest da Schindler nije osobno sastavio jedinstvenu listu spašenih Židova kakvu mnogi zamišljaju nakon gledanja Spielbergova filma.

Postojalo je nekoliko popisa, odvojeno za muškarce i žene, a tijekom premještanja zatvorenika njihov se sadržaj mijenjao. Popise je sastavljao Marcel Goldberg, židovski zatvorenik koji je radio kao pisar za SS.

Prema Američkom memorijalnom muzeju holokausta, popis iz travnja 1945. sadržavao je 1.098 imena. Schindler je ipak bio ključan u organiziranju njihova premještanja i zaštiti tijekom posljednjih mjeseci rata.

Spašavao je živote, a nakon rata ostao bez bogatstva

Nakon završetka Drugog svjetskog rata Schindler nije uspio obnoviti svoje poslovno bogatstvo.

Sa suprugom Emilie preselio se 1949. godine u Argentinu, gdje je pokušao pokrenuti novi posao, ali bez uspjeha. Godine 1957. vratio se sam u Njemačku, dok je Emilie ostala u Argentini.

Posljednje godine života proveo je suočen s financijskim teškoćama. Mnogi Židovi koje je spasio nisu ga zaboravili te su mu pomagali i nakon rata. Schindler je nakon smrti pokopan na katoličkom groblju na brdu Sion u Jeruzalemu, u skladu sa svojom željom.

Godinama poslije njegovo je ime postalo poznato diljem svijeta zahvaljujući romanu Thomasa Keneallyja 'Schindlerova arka', a osobito filmu ''Schindlerova lista'' redatelja Stevena Spielberga iz 1993. godine.

Film je osvojio sedam Oscara, uključujući onaj za najbolji film, a Schindlera je utjelovio Liam Neeson. Iza čovjeka koji je tijekom rata zaradio i izgubio bogatstvo ostala je mnogo važnija ostavština: životi ljudi koje je uspio spasiti od holokausta.

Schindler je 1962. godine u izraelskom memorijalnom centru Yad Vashem posadio stablo u znak priznanja za spašavanje Židova. Ipak, službenu titulu Pravednika među narodima dobio je tek 1993. godine, gotovo dva desetljeća nakon smrti. Isto je priznanje dodijeljeno njegovoj supruzi Emilie, čija je uloga u spašavanju zatvorenika također bila iznimno važna.