Prije pola stoljeća umro je Oskar Schindler – Pravednik među narodima

Prije pola stoljeća, 9. listopada 1974. godine u Hildesheimu je preminuo Oskar Schindler, pravednik među narodima.

Schindler je rođen 28. travnja 1908. u njemačkoj obitelji u češkom gradiću Zwittau-Brinnlitz. Otac mu se zvao Hans Schindler, majka Franziska (rođena Luser). Rođen je u bogatoj katoličkoj obitelji koja je za vrijeme velike depresije 1930-ih bankrotirala. Schindler se tada pridružio NSDAP-u.

Kao oportunistički biznismen, Schindler je bio jedan od mnogih koji je vidio profit od Njemačke invazije Poljske 1939. Dobio je vlasništvo nad tvornicom u Krakovu od židova koji se zvao Natan Wurzel.

Schindler je, po Wurzelovom savjetu, tvornicu preimenovao u Deutsche Emaillewaren-Fabrik ili DEF da bi proizvodio emajlirano posuđe. Pridobio je oko 1300 Židovskih robovskih radnika uz pomoć svog Židovskog računovođe Itzhaka Sterna.

Kada su se Stern i Schindler prvi put sreli, Schindler mu je pružio ruku, no Stern ju je odbio. Kada ga je Schindler pitao zašto, on mu je rekao da je on Židov i da je Židovima zabranjeno rukovati se s Nijemcima. Schindler je na to odgovorio njemačkom frazom: "Scheiße".

Moguće je da je Schindler u početku bio motiviran novcem - primjerice skrivajući bogate Židovske industrijalce - no kasnije je štitio svoje radnike bez obzira na cijenu. Tvrdio da su nesposobni ili hendikepirani radnici nužni u njegovoj tvornici. Kada bi Nijemci ozlijedili njegove radnike, Schindler bi odmah ulagao prigovore vladi. Schindler je tijekom rata uhićen tri puta. 

Schindler je bio svjedok iznenednog upada u Krakovski geto 1942., u kojem su vojnici skupljali naseljenike geta da ih prebace u koncentracijski logor u Kraków-Płaszów. Schindler je bio užasnut brojkom ubijenih Židova koji su radili u njegovoj tvornici.

Bio je jako uvjerljiva osoba, i nakon upada u geto, povećano je koristio svoje sposobnosti kako bi zaštitio svoje Schindlerjuden. Schindler je skrenuo sa svog puta obogaćivanja da bi spasio Židove koji su radili u DEF-u, često koristeći svoj legendarni šarm i laskavu osobnost kako bi izvukao svoje radnike iz neprilika.

Schindler je navodno i krijumčario djecu iz geta i slao ih poljskim časnim sestrama, koje su ih ili sakrivale od nacista ili su tvrdile da su kršćanska siročad. Dogovorio se s Amonom Göthom, zapovjednikom Płaszówa, da se 900 Židova prebaci u jedan tvornički prostor gdje bi bili relativno sigurni od pustošenja njemačkih vojnika.

Napredak Crvene armije navijestio je oslobađanje konc-logora. Svi ti logori su uništeni i većina njihovih stanovnika je ubijeno.

No Schindler je već u listopadu 1944. premjestio 1098 Židova u Brněnec-Brünnlitz, Protektorat Češke i Moravske, gdje je dobio još jednu bivšu židovsku tvornicu. Tu je započeo proizvodnju protu-avionske municije.

Crvena armija je Brněnec oslobodila 8. svibnja 1945. Schindler je tvornicu napustio prije oslobođenja, i to u pratnji svoje supruge Emilie i nekih prominentnih Židova. 

Nakon rata Oskar je emigrirao u Argentinu. Bankrotirao je i vratio se u Njemačku 1958. gdje je vodio nekoliko propalih i neuspješnih poslova. Oskar se smjestio u Frankfurtu na Majni u ulici Am Hauptbahnhof Nr. 4 i pokušao - ponovno uz pomoć židovske organizacije - osnovati tvornicu cementa. Posao je propao 1961.

Pretpostavlja se da je Schindler spasio između 1.100 i 1.200 Židova od smrti u logorima.

Umro je siromašan u 66. godini života. Prema svojoj želji pokopan je u Jeruzalemu, na franjevačkom groblju na brdu Sion. Njegov je grob lako prepoznatljiv po velikoj količini kamenčića koje Židovi tradicionalno ostavljaju na grobovima bliskih osoba. 

Godine 1964. Schindler je odlikovan u izraelovom Yad Vashem memorialu za Holokaust kao Pravednik među narodima. Tu nagradu Židovska država dodjeljuje iznimno rijetko.

U ono vrijeme Schindler je bio tek treći kršćanin i, nesumnjivo, jedini bivši član (dok ih je spašavao još je bio član) NSDAP-a koji je dobio to priznanje. Dobio je čast da posadi drvo u Aveniji pravednih.