Pitanje za roditelje: Kako podržati mlade u korištenju medija današnjice?

Konferencija ”Kako podržati mlade u korištenju medija današnjice?” bila je u ponedjeljak mjesto okupljanja roditelja, nastavnika, učitelja i odgajatelja, s osnovnim ciljem da se pokrene diskusija na brojne teme vezane za suvremeno medijsko okruženje u Bosni i Hercegovini i medijske navike mladih- šta je to što djeca i mladi danas gledaju/slušaju, kako pristupaju medijima, koliko vremena provode uz medije te jesmo li upoznati sa sadržajima koje mladi biraju i znamo li čemu sve imaju pristup i čemu su izloženi?

Konferenciju je nakon pozdravnih riječi organizatora otvorio Veleposlanik Republike Češke u Bosni i Hercegovini nj.e. Jakub Skalnik.

Društvene mreže

Izvršna direktorica Mediacentra Maida Muminović istaknula je sljedeće:

''Moramo biti svjesni da je medijsko okruženje danas bitno drugačije nego ranije te se i dalje velikom brzinom mijenja. Medijski sadržaji su mladima neograničeno dostupni putem interneta što zahtijeva da se fokusiramo na zaštitu sigurnosti i privatnosti, online nasilje i dezinformacije, kako bismo omogućili mladima da sigurno i odgovorno koriste medije današnjice. Jako je korisno da kao edukatori, nastavnici, ali i roditelji stvorimo prostor za razgovor i učimo jedni od drugih kako bismo pratili medijske trendove i pomogli mladim ljudima da odgovorno i kritički koriste medijske sadržaje koji im se plasiraju.''

Tema prve panel diskusije bila je Kako mladi koriste medije danas u BiH gdje je Anida Sokol iz Mediacentra Sarajevo predstavila dostupne podatke o korištenju medija od strane mladih u BiH, fokusirajući se na društvene mreže.

Pročitajte još

Mediji ne doprinose uklanjanju ekstremnih elemenata iz društva

Što se danas proizvodi i što je na raspolaganju djeci / mladima iz tradicionalnih medija, te kakav je odnos između kvalitetnih i popularnih sadržaja za mlade pojasnio je Boris Šiber, urednik programa za djecu i mlade FTV.

Youtube

S aspekta psihologije, neophodnost ograničenja u konzumaciji medija prezentirala je psihologinja Nermina Vehabović-Rudež, dok je veliku pažnju izazvala tema Youtuberi koje je kao trenutno najpopularniji medijski sadržaj među mladima prisutnima predstavio Anes Osmić iz Omladinske novinske asocijacije u BiH.

O YouTube-u je govorila i Jamila Milović, Halilović iz Delegacije EU u BiH osvrnuvši se na njihovo sudjelovanje u EU kampanjama i načinu na koji predstavljaju teme od javnog značaja, koristeći jezik i vizualne forme prilagođene mladima.

Regulaciju medijskih sadržaja i zaštitu maloljetnika pojasnila je Lea Čengić iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH, dok se fenomenom dezinformacija u online sferi , ali i dostupnim alatima za učenje kako prepoznati dezinformacije bavio Emir Zulejhić s portala Raskrinkavanje.

Kako prepoznati i zaštititi se od online nasilja govorio je David Špunar, osnivač FaceUp-a, startup-a koji su kreirali češki srednjoškolci koji putem web portala i mobilne aplikacije funkcioniraju kao virtualna anonimna platforma za prijavu međuvršnjačkog nasilja, surađujući i s influenserima koji dalje prenose poruke o načinu na koji zaustaviti ovaj problem.

Što se može učiniti, tko bi trebao biti uključen u rješavanje potreba za pružanjem podrške mladima za sigurno korištenje medija bila je tema naredne panel-diskusije.

Vrtićka dob

Medijsku pismenost u perspektivi novog nastavnog plana i programa u školama Kantona Sarajevo prisutnima je predstavio Namir Ibrahimović, Direktor JU OŠ “Safvet-beg Bašagić” u Sarajevu.

Iskustva iz susjedstva i pozitivne prakse online portala za djecu i roditelje medijskapismenost.hr , prenijela je Ana Dokler, glavna urednica portala.

Da na izgradnji medijske pismenosti mladih treba raditi još od vrtićke dobi istaknula je Zarfa Hrnjić Kuduzović s odsjeka za novinarstvo Univerziteta u Tuzli, a ulogu bibliotekara u medijskom opismenjavanju mladih predstavio je Mario Hibert s Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Stajališta o medijskom izvještavanju o radikalizmu i ekstremizmu, iznio  je Muhamed Jusić, Glasnogovornik Islamske zajednice u BiH.