Legenda koja ledi krv u žilama: Svatovi su krenuli prema Mostaru, ali se nikada nisu vratili

Na visoravni Morine, između Nevesinja i Kalinovika, na oko 1.250 metara nadmorske visine, nalazi se jedna od najpoznatijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini – Svatovsko groblje. Riječ je o lokalitetu koji nije poznat samo po svojoj kulturno-povijesnoj vrijednosti, nego i po legendama koje se već stoljećima prenose među stanovnicima Hercegovine.

Ono što ovu nekropolu čini posebnom jest činjenica da ne postoji samo jedna priča o njezinu nastanku. Naprotiv, kroz povijest su se razvile najmanje tri različite predaje, dok arheološke i povijesne činjenice otkrivaju da nijedna od njih nije u potpunosti usklađena s poznatim podacima.

Nekropolu čini ukupno 59 stećaka – 18 ploča, 36 sanduka i pet sljemenjaka. Bogato su ukrašeni motivima križeva, rozeta, vinove loze, polumjeseca, štitova, mačeva, lova na jelena, kola i viteških turnira, što ih svrstava među vrijednije srednjovjekovne spomenike u Hercegovini.

Prva i najpoznatija legenda – svatovi koje je ubila mećava

Najpoznatija narodna predaja govori o mostarskom begu Lakešiću (ili Lakišiću), koji je oteo djevojku obećanu nevesinjskom begu Ljuboviću. Nakon svadbe povorka je krenula prema Mostaru preko Morina, gdje ih je zatekla strašna snježna mećava.

Prema legendi, orkanski vjetar i ledena hladnoća bili su toliko snažni da su svi svatovi stradali u snijegu. U znak sjećanja na njih, navodno su podignuti stećci po kojima je lokalitet dobio ime – Svatovsko groblje.

Zanimljivo je da postoji i narodna pjesma koja opisuje isti događaj, ali sa sretnijim završetkom. U toj verziji mlada ipak preživljava zahvaljujući konju bega Ljubovića, koji je kroz mećavu vraća njezinu prvotnom zaručniku.

Foto: Bljesak.info / Svatovsko groblje na Morinama

Druga legenda – krvavi obračun dviju svadbi

 Druga predaja nema veze sa snježnom olujom. Prema toj priči, na uskom putu preko Morina susrele su se dvije svadbene povorke. Nitko nije htio dati prednost drugome pa je svađa prerasla u krvavi sukob. Na kraju su, prema legendi, poginuli gotovo svi sudionici, a stećci su ostali kao spomen na tu tragediju.

Treća legenda – groblje poginulih ratnika

Treća verzija uopće ne spominje svatove. Prema toj predaji, na Morinama su se sukobile dvije vojske. Bitka je bila toliko žestoka da su, kako kaže narodna priča, ratnici ''i bez glava mahali sabljama''. Nakon sukoba poginuli su pokopani na mjestu današnje nekropole.

Koliko god legende bile privlačne, povijesne činjenice otvaraju brojna pitanja.

Arheolozi nekropolu datiraju u 14. i 15. stoljeće, kada su stećci bili karakteristični nadgrobni spomenici srednjovjekovne Bosne i Huma.

Istodobno, područje Nevesinja i Morina pod osmansku vlast dolazi tek tijekom 15. stoljeća, pri čemu se osmanska uprava učvršćuje nakon pada Bosanskog Kraljevstva 1463. godine.

Tu nastaje prva nelogičnost.

Ako je priča o begu Lakišiću povijesno utemeljena, tragedija se nije mogla dogoditi prije dolaska Osmanlija, dok su stećci na tom mjestu već tada postojali ili su upravo nastajali.

Još zanimljiviji podatak iznosi povjesničar Boško Buha, koji smatra da se tragedija svatova, ako se doista dogodila, zbila 1796. godine. To bi značilo da između nastanka stećaka i navodne tragedije postoji razmak od gotovo tri stoljeća.

Drugim riječima, stećci najvjerojatnije nisu podignuti zbog pogibije svatova, nego je legenda nastala mnogo kasnije kako bi objasnila već postojeću srednjovjekovnu nekropolu.

Uz to, stećci su ukrašeni simbolima karakterističnima za srednjovjekovno razdoblje – križevima, rozetama, viteškim prizorima i drugim motivima koji nisu tipični za osmansko doba.

Misterij koji traje stoljećima

Bez obzira na to koja je priča najbliža istini, jedno je sigurno – Svatovsko groblje ostaje jedno od najtajanstvenijih mjesta u Hercegovini.

Možda su ovdje doista stradali nesretni svatovi. Možda su na Morinama poginuli ratnici ili se dogodio krvavi sukob dviju svadbi. A možda je narod tijekom stoljeća jednostavno stvorio legendu kako bi objasnio podrijetlo impresivne nekropole koja je već stotinama godina prkosila vremenu.

Odgovor na to pitanje vjerojatno nikada neće biti potpuno poznat. Upravo zato Svatovsko groblje i danas jednako privlači arheologe, povjesničare, planinare i sve one koji vjeruju da se iza kamenih stećaka krije priča koju vrijeme još nije do kraja ispričalo.