Kitov izmet je "zlata vrijedan"
Izmet kitova "zlata je vrijedan" jer igra važnu ulogu u proizvodnji fitoplanktona čime malo pridonosi borbi protiv klimatskih promjena, pokazala je norveška studija.
Znanstvenici s Norveškog instituta za istraživanja mora usredotočili su se na koncentraciju hranjivih sastojaka u izmetu kitova prije nego se rastope u morskoj vodi.
"Može se činiti odbojno, no za ekosustav njihov je izmet zlata vrijedan", ističe taj institut u priopćenju objavljenom u četvrtak.
Jednostavna ideja
"Ideja je jednostavna: kitov izmet gnoji oceane baš kao što kravlja balega i ovčji brabonjci gnoje zemlju".
Znanstvenici su dakle analizirali fekalije kitova usmrćenih harpunom jer Norveška je jedna od rijetkih država koja dopušta komercijalni izlov kitova, prenosi Hina.
Oko 15.000 kitova koji svakog ljeta migriraju prema norveškom arhipelagu Svalbard u Arktiku, ondje svakog dana ostavlja oko 600 tona izmeta na površini vode, a što znači nekih 40 kilograma po jedinci.
Prema studiji, tim se izmetom ispušta 10 tona fosfora i sedam tona dušika, elemenata bitnih za rast fitoplanktona, tih mikroskopskih alga koje fotosintezom apsorbiraju ugljični dioksid i pretvaraju ga u kisik.
Znanstvenici su zaključili da kitov izmet pridonosi od 0,2 do 4 posto primarnoj svakodnevnoj proizvodnji (proizvodnji fitoplanktona) u području Svalbarda.
"Stvarni doprinos kitova je bez dvojbe i veći jer te procjene ne uključuju i urin koji je bogat dušikom", rekao je voditelj istraživanja Kjell Gundersen.
Dakle, svaki kit - a riječ je o životinji koja u zreloj dobi teži od 40 do 50 tona i hrani se gutanjem velikih količina vode koje filtrira - oslobađa "stotine litara urina" na dan.
Pozitivno za klimu
Istraživanja u tom području nastavljaju se.
"Što je manje kitova na Zemlji, manje je gnojenja površina oceana", ističe Gundersen.
"Dakle, što se više fitoplanktona proizvodi, to se više apsorbira C02", a to znači manje globalnog zagrijavanja iako je riječ o infinitenzimalnom udjelu.
"To je pozitivno za klimu", napominje Gundersen.
No postoji i jedno "ali", a taj je "da ne znamo koliko kitovi povećavaju količinu stakleničkih plinova" jer disanjem ispuštaju metan, jedan od štetnih plinova s učinkom staklenika koji pridonosi globalnom zagrijavanju Zemlje.
To je pitanje još neistraženo i o tome će se provesti europska studija koja će početi u lipnju i trajati četiri godine.
