Kako je nestao Apsyrtides, najveći otok Jadrana?
Najveći otok u Hrvatskoj je Cres. Donedavno se vjerovalo, pa i učilo, kako je to Krk, impresivnu površinu ima i dalmatinski Brač, ali svi bi se današnji najveći otoci mogli, što se površine tiče, postidjeti pred otokom koji je prije dvije tisuće godina postojao na području današnje Hrvatske, na prostoru koji danas zauzimaju kvarnerski otoci Lošinj i Cres.
Osorski otok, kanal i most
U antičko doba veliki otok zvao se Apsyrtides, u prijevodu Osorski otok. Da je ostao netaknut danas bi bio uvjerljivo najveći otok na Jadranu. Razdvojen je na dva dijela u rimsko doba, najvjerojatnije zbog praktičnih razloga, kako bi se skratio pomorski put i olakšala plovidba kroz Kvarner. Naime, Rimljani su prokopali uski kanal, širok svega jedanaest metara, kod današnjeg mjesta Osor.
Danas je taj kanal poznat kao Osorski kanal i premošten je pokretnim mostom koji se dva puta dnevno podiže kako bi propustio brodove. Na mjestu gdje se kopno nekoć neprimjetno nastavljalo, danas se simbolično prelazi iz jednog otoka na drugi, s Cresa na Lošinj ili obrnuto.
Na točki na kojoj se spajaju leži mjesto u koje su još od rimskog doba svraćali mornari i trgovci. Osor ima ogromnu povijesnu važnost za Kvarner, jedno je od najstarijih naselja na hrvatskoj obali, a bogata baština i danas je vidljiva u svakom njegovom kamenu. Fizički se nalazi na Cresu, a administrativno pripada Lošinju, no za oba ta otoka Osor je imao i ima veliko značenje.
Netaknuta priroda Cresa
Cres i Lošinj najveći su u otočnoj skupini koja uključuje još i Unije, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Ilovik i skupinu malih nenaseljenih otoka. Danas Lošinj i Cres djeluju kao dva zasebna svijeta, svaki sa svojim specifičnostima, krajolikom i ritmom života.
Cres je otok sirove, gotovo netaknute prirode. Njegova suprotnost turističkoj vrevi krije se u kamenjarima, suhozidima i skrivenim uvalama koje djeluju kao da su ostale izvan vremena. Ovdje vlada sporiji ritam, a priroda ima glavnu riječ.
Jedan od njegovih najvećih dragulja mjesto je Lubenice, srednjovjekovno selo smješteno na litici visokoj gotovo 400 metara, s pogledom koji oduzima dah. Krasi ga i Vransko jezero, jedno od najvažnijih izvora pitke vode na hrvatskim otocima. Površina mu je iznad razine mora, a dno ispod nje. Prava prirodna enigma.
Lošinj, otok dupina
S druge strane "rimskoga" kanala, ostao je otok Lošinj. Nudi posve drugačiji doživljaj. Poznat kao "otok vitalnosti", Lošinj je stoljećima privlačio posjetitelje zbog svoje blage klime, čistog zraka i ljekovitog bilja. Njegovo srce je Mali Lošinj, živopisni gradić šarenih fasada i najveći otočni grad u Hrvatskoj. U blizini se nalazi uvala Čikat, poznata po borovim šumama i elegantnim vilama iz doba austro-ugarske aristokracije.
Lošinj je i jedno od rijetkih mjesta na Jadranu gdje se mogu vidjeti dupini u prirodnom okruženju, za što se najbolje uputiti u Veli Lošinj, a šetnice uz more i miris borova stvaraju gotovo terapijski ugođaj. Za razliku od surovijeg Cresa, Lošinj je pitom i okrenut turizmu, ali i dalje zadržava dozu autentičnog otočkog života.
Iako ih danas dijeli uski kanal, Cres i Lošinj i dalje su neraskidivo povezani. Ne samo mostom u Osoru, nego i zajedničkom i zemmljopisnom i ljudskom poviješću, piše Putnikofer.
Duž oba otoka uređena je planinarsko- pješačka staza koja je, u čast starog imena, nazvana Via Apsyrtides.
