Hrvatski otok Cres znan je po svojoj divljoj ljepoti i skoro netaknutoj prirodi. Stjenoviti krajolici, guste šume, drevna sela na liticama i skrivene uvale s nekim od najljepših plaža u Europi često krase razglednice i turističke brošure. Otok Cres, međutim, daleko od javnosti, krije prirodni fenomen koji jamči opstanak i njega i ostalih otoka uokolo.
Vranska jezero, prirodni fenomen koji igra ključnu ulogu u opskrbi pitkom vodom otoka Cresa i susjednog otoka Lošinja. Površina jezera leži iznad razine mora, a dno mu se spušta 60 metara ispod razine mora. Nastalo je u krškom bazenu i oblikovano tisućljećima složenim geološkim procesom.
Voda u jezeru iznimno je čista i visokokvalitetna. Zbog prirodne filtracije kroz stijene, gotovo da joj nije potreban nikakav dodatni tretman prije nego što stigne do stanovnika oba otoka. Zato je pristup jezeru strogo kontroliran.
Plivanje, ribolov ili bilo kakve aktivnosti u neposrednoj blizini vode su zabranjene. Pogled na jezero moguć je samo s određenih vidikovaca.
Ovaj prirodni fenomen, pa i atrakcija, nije mjesto klasičnog turizma, već strogo zaštićeni prirodni resurs o kojem ovisi svakodnevni život tisuća ljudi.
Njegova očuvanost i izolacija jedan su od razloga zašto priroda tamo još uvijek funkcionira gotovo bez izravnog ljudskog utjecaja. Okolina jezera bogata je florom i faunom i predstavlja važno utočište za brojne vrste ptica.
Posebna priča odvija se ispod površine. U dubinama jezera odvija se stalna i nevidljiva ravnoteža između slatke i slane vode. Morska voda prodire u donje slojeve, ali velika masa slatke vode je potiskuje i sprječava da ugrozi kvalitetu vode za piće. Ova krhka prirodna dinamika omogućava jezeru da ostane pitko.
Ako bi razina vode opala, pritisak slatke vode bi oslabio, što bi moglo omogućiti prodor mora i zaslanjivanje jezera. To bi uzrokovalo gubitak njegove primarne funkcije: osiguravanja pitke vode. Upravo zbog specifične ravnoteže područje je pod posebnom zaštitom.
Jezero duguje ime obližnjem selu Vrana, iako ga mještani jednostavno zovu jezerom. Naziv Vransko jezero ustalio se tek kasnije, kada ga je tako zapisao putopisac Alberto Fortis u 18. stoljeću.