Mladi surfer Alejo Santiñaque (20) otkrio je detalje zastrašujućeg trenutka u kojem ga je u Australiji morski pas povukao pod vodu te ispričao kako je jednostavnom, ali prisebnom reakcijom uspio spasiti vlastiti život. Njegova priča još je jedan podsjetnik na opasnosti koje vrebaju u oceanu, ali i na važnost razumijevanja suživota s morskim svijetom, prenosi NY Post.
Dvadesetogodišnji Alejo Santiñaque, podrijetlom iz Urugvaja, surfao je kod poznate lokacije Red Cliff čekajući savršeni val kada je osjetio kako ga je nešto zgrabilo.
"Odjednom sam osjetio snažan udarac i jako povlačenje noge", prisjetio se Urugvajac u objavi na Facebooku.
"Morski pas me ugrizao", dodao je.
Životinja ga je silovito povukla pod površinu, a pritom se zaplela u sigurnosnu uzicu koja ga je vezala za dasku za surfanje. Imajući samo nekoliko sekundi za reakciju, Santiñaque je primijenio instinktivnu, ali učinkovitu obranu kako bi natjerao morskog psa da ga pusti.
"Sve se dogodilo nevjerojatno brzo. Mislim kako nije prošlo više od dvije sekunde između ugriza i moje reakcije", rekao je.
"Povukao me u vodu, a moja je trenutačna reakcija bila udariti ga nogom najjače što mogu kako bi me pustio", nastavio je.
Taktika je uspjela. Morski pas popustio je stisak, no u silini borbe pukla je sigurnosna uzica. Santiñaque je bio prisiljen plivati prema obali bez daske, ne znajući hoće li se životinja vratiti.
Svoje preživljavanje pripisuje činjenici kako je uspio ostati potpuno usredotočen unatoč šoku i boli.
"Zadržati bistru glavu bilo je presudno", naglasio je.
"Od trenutka ugriza pa sve dok nisam stigao do plaže, fokusirao sam se na ono što trebam učiniti i izbjegavao paniku", dodao je.
Čim je stigao na sigurno, prijatelji su mu brzo podvezali nogu kako bi zaustavili krvarenje dok ne stigne hitna pomoć. U bolnici je podvrgnut operaciji zbog puknuća tetive i teške razderotine mišića. Srećom, ugriz je zaobišao sve glavne arterije.
Slučaj Aleja Santiñaquea nije usamljen. Australija je, uz Sjedinjene Američke Države, zemlja s najvećim brojem zabilježenih napada morskih pasa na svijetu. Prema podacima za 2025. godinu, u Australiji je zabilježen 21 neizazvani napad, od kojih je pet bilo smrtonosno.
Najčešće žrtve su upravo surferi, a kao glavni napadači ističu se velike bijele psine, tigrasti morski psi i bikovi morski psi.
Početak 2026. godine bio je posebno zabrinjavajući, kada su u samo 48 sati zabilježena četiri napada, od kojih je jedan bio koban za dvanaestogodišnjeg dječaka. Ti su događaji doveli do zatvaranja brojnih plaža i pokrenuli nove rasprave o sigurnosnim mjerama.
Stručnjaci za ponašanje morskih pasa ističu kako obrana koju je primijenio Santiñaque, odnosno snažan udarac, doista može biti učinkovita. Morski pas, koji često "testira" svoj plijen, može se povući ako naiđe na neočekivan i snažan otpor usmjeren prema osjetljivim područjima poput nosa, očiju ili škrga.
Njegova priča podsjeća na slučaj profesionalnog surfera Micka Fanninga, koji se 2015. godine obranio od napada udarajući morskog psa, kao i na britanskog liječnika Charlieja Fryja, koji je 2017. preživio napad udarcem u nos, nadahnut upravo Fanningovim iskustvom.
Unatoč proživljenoj traumi, Santiñaque, koji u Australiji živi otprilike dvije godine, izjavio je kako ne osjeća ljutnju prema životinji.
"Ocean je njihov dom, a mi smo ti koji ulazimo u njihovo okruženje", poručio je.
"Morski psi nisu zlikovci ni čudovišta. Oni su divlje životinje i ključan dio morskog ekosustava", dodao je.
Njegov stav odražava širu raspravu koja se u Australiji vodi o mjerama zaštite. Korištenje mreža za morske pse i takozvanih drumlinesa, odnosno mamaca s kukama, kontroverzno je jer, osim što ubija morske pse, predstavlja prijetnju i drugim morskim životinjama poput dupina, kornjača i kitova.
Zbog toga se sve veći naglasak stavlja na neinvazivne metode, kao što su praćenje morskih pasa dronovima i edukacija javnosti o smanjenju rizika.