Stravičan incident dogodio se u travnju kod obale izraelskog grada Hadera, kada je 40-godišnji turist koji je plivao i snimao kamerom GoPro oko 100 metara od obale iznenada bio okružen skupinom morskih pasa vrste dusky shark (tamni morski pas), inače poznate kao bezopasne za ljude.

Prema svjedočenjima očevidaca, jedan morski pas navodno je nasrnuo na njegovu kameru, nakon čega su se čuli povici: ''Upomoć… grizu me''. Ubrzo zatim muškarac je nestao pod površinom mora, dok se voda zacrvenjela od krvi, a peraje morskih pasa vidjele su se na površini. Kada su spasilačke ekipe stigle, voda je bila krvava, a muškarcu više nije bilo traga.

Sljedećeg dana istraživači su pronašli ostatke ljudskog tijela u moru i forenzički potvrdili identitet žrtve. Istraživački tim zaključio je da je čovjek bio napadnut i pojeden od strane više morskih pasa tijekom incidenta.

Znanstvenici su u časopisu Ethology objavili da se radi o prvom poznatom smrtonosnom napadu vrste dusky shark na čovjeka. Ova vrsta do sada nikada nije bila povezana s ljudskim smrtnim slučajevima, što ovaj događaj čini izuzetno rijetkim i šokantnim.

Istraživači su uzrok napada pripisali kombinaciji ljudske pogreške, ekološkog poremećaja i instinktivnog ponašanja morskih pasa u stanju tzv. feeding frenzyja – masovne reakcije na hranu.

Tamni morski pas može narasti i do tri metra duljine, ali je inače poznat kao plašljiva i oprezna vrsta. Međutim, umjetno hranjenje i otpad koji se redovito ispušta u more kod Hadera promijenili su njihovo ponašanje.

Topla voda koju u more ispuštaju postrojenja za desalinizaciju, kao i turistički brodovi koji bacaju riblje ostatke kako bi privukli morske pse bliže obali, doveli su do toga da su morski psi počeli povezivati ljude s hranom.

Znanstvenici upozoravaju da su zbog toga razvili novo ponašanje koje nazivaju “prosjačenjem”, jer su morski psi naučili plivati ravno prema roniocima i dodirivati ih njuškom u očekivanju hrane.

Analiza snimaka mjesta nesreće potvrdila je da su morski psi u pitanju zaista pripadali vrsti dusky shark, prepoznatljivoj po veličini i obliku leđne peraje.

Istraživači vjeruju da je borba za hranu u takvom okruženju izazvala kolektivni nagon i agresiju, pri čemu su se inicijalni refleksni ugrizi zbog zabune pretvorili u pravu predaciju.

“Natjecanje za pristup hrani prevladava nad uobičajenim ponašanjem vrste. Sve se vjerojatno dogodilo kao niz uzastopnih ugriza, počevši od nespretnog refleksnog ugriza, a završilo predatorskim napadom u stanju masovne uzbuđenosti,” navodi se u izvješću.

Znanstvenici ističu da su rješenja za sprečavanje sličnih tragedija jednostavna, za razliku od slučajeva smrtonosnih napada poznatih agresivnih vrsta poput tigrovih ili bijelih morskih pasa.

“Ključni cilj je eliminirati ponašanje prosjačenja kod morskih pasa, a to se može postići isključivo potpunom zabranom svakog oblika umjetnog hranjenja morskih pasa od strane javnosti”, stoji u zaključku istraživanja.

“Svaka druga mjera može biti dopuna, ali nijedna nije učinkovitija od ove”, poručuju znanstvenici.