Na današnji dan prije 140 godina, 2. lipnja 1886. prvi i jedini put u povijesti se američki predsjednik vjenčao u Bijeloj kući. Vjenčanje je obavljeno u Plavoj sobi (engl. The Blue Room) na prvom katu Bijele kuće.
Ta soba ima ovalan oblik i pogled na travnjak pred kućom, i to kroz poznati polukružni trijem sa stupovima po kojem je Bijela kuća prepoznatljiva na fotografijama.
Predsjednik koji se tada oženio zvao se Grover Cleveland i bilo mu je već 49 godina. Zanimljivo je da je njegova mladenka – Frances Folsom – bila u trenutku vjenčanja stara samo 21 godinu. Dapače, tim je vjenčanjem ona postala najmlađa prva dama u povijesti SAD-a.
Predsjednik Cleveland do tada je bio neženja, pa je u ranijem razdoblju njegovog mandata funkciju prve dame vršila njegova sestra.
Grover Cleveland upoznao je svoju buduću mladenku otprilike kad se rodila (njemu je tada već bilo 27 godina). Naime, on je bio dugogodišnji bliski prijatelj njenog oca. Čak je malenoj Frances kao bebi kupovao dječja kolica, a kasnije ju je darivao kako je rasla.
Kad je njoj bio 11 godina, otac joj je umro, pa se Cleveland skrbio za nju kao za jedino dijete pokojnog prijatelja (bio je i izvršitelj oporuke njenog oca).
Pri završetku školovanja mlade Frances, njihovi su osjećaji postali romantični, pa ju je on zaprosio ubrzo nakon što je postao predsjednik.
Kao prva dama, Frances je bila popularna zbog svoje mladosti i ljepote. Nadživjela je svog supruga za gotovo 40 godina i umrla je tek nakon Drugog svjetskog rata (on je umro još prije Prvog svjetskog rata). Imali su petero djece.

Inače, Stephen Grover Cleveland prvi je američki predsjednik koji je služio dva neuzastopna mandata. Jedini je demokrat koji je izabran u republikanskom dobu između Američkog građanskog rata i izbora Woodrowa Wilsona 1912. godine.
Cleveland se rodio u obitelji prezbiterijanskog svećenika vlč. Richarda Cladwella. Obitelj mu se često selila, pa je odrastao u državi New York, gdje je i završio pravo te započeo karijeru kao odvjetnik.
Kao relativno mlad i korupcijskim skandalima neopterećen kandidat, Cleveland je na demokratskoj konvenciji 1884. godine izborio predsjedničku nominaciju.
Suprotstavio mu se republikanac James G. Blaine u izuzetno prljavoj kampanji, tokom koje je otkriveno kako je Cleveland uzdržavao nečije vanbračno dijete. Međutim, prilično tijesnu utrku je odlučila anti-katolička izjava nekoliko protestantskih svećenika koji su Blaineu dali podršku.
Njome revoltirani irski imigranti u državi New Yorku su dali glas Clevelandu, omogućivši da usprkos male prednosti po broju glasova postane prvi demokrat koji će nakon građanskog rata biti izabran za predsjednika.
Godine 1888. Cleveland je na konvenciji jednoglasno proglašen demokratskim kandidatom za sljedeće predsjedničke izbore. Kao republikanskog protukandidata je imao Benjamina Harrisona, od kojeg je tijesno poražen.
Međutim, četiri godine kasnije Cleveland se ponovno kandidirao za predsjednika. Zahvaljujući nezadovoljstvu republikanskom politikom prema radničkom pokretu, Cleveland je glatko 1892. godine pobijedio Harrisona.
Njegov drugi mandat je odmah obilježen velikom gospodarskom krizom, dotada nezapamćenom u američkoj povijesti. Cleveland je na nju reagirao odbijanjem da napusti zlatni standard, odnosno uvede srebrni standard kao što su zahtijevali siromašni farmeri.
Nakon odlaska iz Bijele kuće, Cleveland, kojemu je za vrijeme mandata bio odstranjen veliki tumor iz grla, otišao je u Princeton gdje je služio kao član upravnog odbora na tamošnjem sveučilištu. Umro je od srčanog udara u dobi od 71 godine.