Znanstvena zajednica uzbuđeno prati kretanje novootkrivenog objekta 3I/ATLAS, trećeg poznatog interstelarnog putnika koji je ikad ušao u Sunčev sustav. Otkriven 1. srpnja putem sustava za rano otkrivanje asteroida ATLAS, objekt se kreće brzinom od preko 210.000 km/h i, kao i njegovi prethodnici 'Oumuamua (2017.) i Borisov (2019.), stiže iz dalekog svemira – i više se nikada neće vratiti.
Zbog jedinstvene prilike, znanstvenici diljem svijeta žure prikupiti što više podataka prije nego što 3I/ATLAS zauvijek napusti Sunčev sustav. Komad svemirske stijene za koji se vjeruje da je veliki komet s oblakom leda, plina i prašine promjera do 24 km, trenutno je oko 4,5 puta udaljeniji od Sunca nego Zemlja, a najbliže Suncu bit će 30. listopada, nakon čega kreće na izlaznu putanju.
☄️EXCITING Update on #3IATLAS
— ✨🚀Marian Rudnyk™©🪐🔭🇺🇦🇺🇸 (@MarianRudnyk) July 11, 2025
The #comet continues to surprise...
✨It appears to be 7-8 BILLION yrs old!
That makes it the oldest comet we have ever observed -&- nearly TWICE the age of our Solar System!
Researchers at Oxford have found that 3I/ATLAS came from a distant… pic.twitter.com/97u13eQHAn
Istraživači vjeruju da bi ovaj objekt mogao otkriti tajne formiranja egzoplaneta i pružiti uvid u udaljene zvjezdane sustave iz kojih potječe. Kako objašnjava dr. Sean Raymond sa Sveučilišta u Bordeauxu, interstelarni objekti su vjerojatno ostatci nastajanja planeta u drugim galaksijama.
U idućim tjednima znanstvenici će koristiti sve dostupne teleskope, uključujući optički div Vera C. Rubin u Čileu, koji bi mogao snimiti prvi jasniji prikaz ovog posjetitelja, te svemirske teleskope Webb i Hubble za analizu njegove kemijske strukture. Čak se razmatra i mogućnost da ga snime roveri na Marsu, dok prolazi blizu Crvenog planeta.
Međutim, ideja o slanju letjelice kako bi prikupila uzorke ostaje u sferi znanstvene mašte – vrijeme i brzina objekta ne ostavljaju prostora za takvu misiju.
Iako se možda nikada neće moći sa sigurnošću utvrditi iz kojeg je zvjezdanog sustava 3I/ATLAS stigao, podaci o njegovom sastavu i starosti mogli bi nam dati najpreciznije tragove do sada. Dok ne stigne do perihela, znanstvenici pozivaju na globalnu suradnju i brzo djelovanje, jer – kako ističe dr. Darryl Seligman sa Sveučilišta Michigan – "imamo samo jednu priliku prije nego zauvijek nestane."
