Detalji o najskupljem superračunalu u povijesti

Ministarstvo energetike SAD-a otkrilo je detalje jednog od najskupljih računala ikada izgrađenih, stroja vrijednog 500 milijuna dolara koji se bazira na tehnologiji Intela i Craya i koji bi mogao postati važan igrač u tehnološkoj utrci SAD-a i Kine. Superračunalo se naziva Aurora i prvi je put najavljen 2015. godine, a službeno bi s radom trebao započeti 2021. godine u Argonne National Laboratory u blizini Chicaga.

Predviđaju kako će to biti američki stroj koji će premašiti kvintilijun kalkulacija u sekundi. To je gotovo sedam puta više od brzine najsnažnijeg sistema koji je do danas izgrađen, te čak 1000 puta brže od sistema koji su počeli stizati 2008. godine.

Nadaju se kako će stroj istraživačima omogućiti preciznije simulacije raznih fenomena poput klimatskih promjena, solarnih panela, raznih lijekova i sl, piše The New York Times.

Superračunala imaju važnu ulogu u testiranju oružja i kodiranju i dugo su se smatrali nekom vrstom zamjene za nacionalnu konkurentnost u znanosti i tehnologiji. SAD je na tom polju bio u vodstvu desetljećima, no Kina im je postala sve veća i agresivnija konkurencija, prenosi Express.hr.

Prošle je godine IBM-ov sistem Summit izgrađen za Oak Ridge National laboratorij u Tennesseeju preuzeo vodeće mjesto među 500 najjačih sistema na svijetu, i to nakon što je na toj poziciji pet godina bila Kina. No Kina drži još jedan rekord na toj listi, od 500 sistema, njezinih je 227, dok ih SAD ima samo 109. Aurora bi trebala istražiti i nove mogućnosti na polju razvoja umjetne inteligencije, poput strojnog učenja, no možda neće srušiti tu brzinsku barijeru. Stručnjak Jack Dongarra sa Sveučilišta Tennessee koji prati globalni razvoj, prati tako i razvoj tri kineska sistema, exascale superračunala, koja bi trebala biti završena 2020. godine.  

O brzinama takvih računala ne raspravlja se puno dok ne odrade testove učinkovitosti. Ulozi su veliki, pa tako i cijene izgradnje ovog superračunala i zato ga prati i tako velika pozornost. Rick Perry iz ministarstva energije objavio je prošle godine kako je plan potrošiti 1,8 milijardi dolara na dva do tri takva sistema.  Aurora je premašila 200 milijuna dolara, kolika je bila cijena Summita, i predstavlja rekordni ugovor Intela i vlade i zapravo je test njihovog kontinuiranog vodstva na polju superračunala. Njihovi procesori ugrađeni su u većinu takvih strojeva. No dodatni akceleratorski čipovi ključni su za postizanje najvećih brzina, a njegov rival Nvidia je izgradio značajne čipove, za upotrebu u superračunalima, koji su se najprije koristili u videoigrama.

Verzija Aurore najavljena 2015. godine utemeljena je na Intelovom čipu kojeg je tvrtka kasnije ukinula, a dvije godine kasnije najavili su planove redizajna. Prilikom najave Aurore govorilo se i o Intelovim čipovima, verziji standardnih Xeon procesora, novoj memoriji i komunikacijskoj tehnologiji i dizajnu čiji je cilj ušteda prostora i snage.

Dugogodišnji tvorac takvih računala Cray omogućuje dizajn sistema nazvan Shasta, kao i tehnologiju koja bi trebala ubrzati protok podataka u Aurori, naglašava Peter J. Ungaro. Intel i Cray omogućuju i novi softver kako bi ta  napredna superračunala bila lakša  za programiranje. 

"Želimo takvo iskustvo omogućiti svima", rekao je Raja M. Koduri. Rick L. Stevens iz Argonne naglašava kako je ova tehnologija i dalje rizična.  "Moramo poduzimati rizike kako bi napredovali. Ako to ne učinite neće moći biti na ali ni pratiti vrhunac tehnologije", naglašava-.