Europska komisija želi uložiti milijardu eura u vrhunska europska superračunala

Europska komisija predstavila je planove za ulaganja u razvoj infrastrukture za vrhunska europska superračunala u kojima bi trebale sudjelovati i ostale zemlje članice EU-a, među kojima i Hrvatska.

EK je već u nekoliko navrata spominjala ulaganje u superračunala, a današnji korak ključan je za konkurentnost i neovisnost EU-a u okviru podatkovnog gospodarstva. Europski znanstvenici i industrija svoje podatke sve više obrađuju izvan EU-a jer vrijeme izračuna dostupno u EU-u ne zadovoljava njihove potrebe.

Zbog tog manjka neovisnosti ugroženi su privatnost, zaštita podataka, poslovne tajne i vlasništvo nad podacima, posebno u slučaju osjetljivih aplikacija, smatraju u EK-u.

U okviru nove pravne strukture financiranja (pod nazivom „zajednički pothvat EuroHPC”) nabavit će se, izgraditi i uspostaviti vrhunska infrastruktura za računalstvo visokih performansi (HPC) u cijeloj Europi. Osim toga, EuroHPC-om poduprijet će se program istraživanja i inovacija za razvoj tehnologija i strojeva (hardver) te aplikacija (softver) koje bi se upotrebljavale na tim superračunalima.

Doprinos EU-a zajedničkom pothvatu EuroHPC iznosit će približno 486 milijuna eura u skladu s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom, a države članice i pridružene zemlje uložit će sličan iznos. Ukupno bi se do 2020. uložila 1 milijarda eura javnih sredstava, a uz to bi privatni članovi inicijative uložili doprinose u naravi.

Superračunala su pokretačka snaga digitalnog gospodarstva. Konkurencija je oštra, a EU trenutačno zaostaje za ostalima: nijedno od naših superračunala nije među prvih deset u svijetu. Cilj je inicijative EuroHPC do 2020. osigurati europskim istraživačima i poduzećima vodeća svjetska superračunala kako bi razvili tehnologije poput umjetne inteligencije i aplikacije koje će nam u budućnosti pomoći u svakodnevnom životu, primjerice u području zdravstva, sigurnosti ili inženjerstvu, istaknuo je Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište.

Računalstvo visokih performansi ključan je alat za razumijevanje važnih znanstvenih i društvenih izazova i odgovor na njih, primjerice rano otkrivanje i liječenje bolesti ili razvoj novih terapija na temelju personalizirane i precizne medicine. HPC se upotrebljava i za sprečavanje i prevladavanje prirodnih katastrofa velikih razmjera, posebno za predviđanje putanja uragana ili za simulacije potresa.

Uz infrastrukturu EuroHPC-a europska industrija te posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) imat će bolji pristup superračunalima za razvoj inovativnih proizvoda. Računalstvo visokih performansi ima sve važniji utjecaj u industriji i poduzećima jer se njime znatno skraćuju ciklusi dizajna i proizvodnje proizvoda, ubrzava izrada novih materijala, maksimalno smanjuju troškovi, povećava učinkovitost potrošnje resursa te skraćuju i optimiraju postupci odlučivanja. Primjerice, ciklusi proizvodnje automobila mogu se zahvaljujući superračunalima skratiti sa 60 mjeseci na 24 mjeseca.

Računalstvo visokih performansi ključno je i za nacionalnu sigurnost i obranu, primjerice razvoj složenih tehnologija šifriranja, praćenje kibernapada i odgovor na njih, upotrebu učinkovite forenzike ili pri nuklearnim simulacijama.

Superračunala su već u središtu važnog napretka i inovacija u mnogim područjima koja izravno utječu na svakodnevni život europskih građana. S pomoću njih mogli bismo razviti personaliziranu medicinu, štedjeti energiju i biti učinkovitiji u borbi protiv klimatskih promjena. Bolja europska infrastruktura superračunala mogla bi uvelike doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta te je ključan čimbenik u procesu digitalizacije industrije i povećanja konkurentnosti europskog gospodarstva, dodala je Mariya Gabriel, povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo.

EK tako planira do 2022. odnosno 2023. nabaviti dva vrhunska predegzaskalarna superračunala i najmanje dva superračunala srednjeg razreda (koja mogu izvršiti oko 1016 izračuna u sekundi), pokrenuti program istraživanja i inovacija u području HPC-a koji bi bio potpora razvoju europske tehnologije superračunala, uključujući prvu generaciju europske tehnologije mikroprocesora s niskom potrošnjom energije te sudjelovanje u dizajnu europskih egzaskalarnih strojeva i poticanje razvoja aplikacija i vještina i šire uporabe računalstva visokih performansi, javlja Zimo.co.

Zajednički pothvat EuroHPC djelovat će u razdoblju 2019. – 2026. Zajednički vlasnici i upravitelji planirane infrastrukture bit će članovi zajedničkog pothvata. To će u početku biti zemlje koje su potpisale Izjavu o EuroHPC-u (Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Belgija, Slovenija, Bugarska, Švicarska, Grčka i Hrvatska) te privatni članovi iz akademske zajednice i industrije. Pothvatu se u svakom trenutku mogu priključiti novi članovi, ako osiguraju financijski doprinos.