Thomas Edison – bio je jedan od najvećih izumitelja i suparnik Nikole Tesle

Slavni američki izumitelj Thomas Alva Edison preminuo je na današnji dan prije 95 godina, 18. listopada 1931., od komplikacija izazvanih dijabetesom.

Zadnjih godina prije smrti vrlo je pozorno pazio na svoju prehranu pa je jedina tekućina koju je pio bilo mlijeko, koje je uzimao svaka tri sata.

Edisonov posljednji dah sačuvan je u epruveti. Naime, proizvođač automobila Henry Ford nagovorio je Edisonovog sina Charlesa da sačuva zrak iz sobe umrlog oca u zatvorenoj epruveti. Ta je epruveta danas u vlasništvu Fordovog muzeja.

Samouk, ali plodan izumitelj

Thomas Alva Edison rođen je 11. veljače 1847. u gradiću Milanu u američkoj državi Ohio.

U školu je išao svega nekoliko mjeseci; učila ga je majka, a gotovo sve vještine i znanja stekao je samostalnim učenjem.

Još u mladosti počeo je nagluho gubiti sluh. Odbio je operaciju jer je smatrao da mu tišina pomaže da se bolje usredotoči na pokuse.

Kao samouk u mladosti je počeo stvarati i objavljivati tehničke izume. Osnovao je u Menlo Park 1876. godine, nedaleko od New Yorka, glasoviti laboratorij u kojem je radio do smrti, a u njemu 1884. godine radio i Nikola Tesla na usavršavanju dinamo-stroja.

Thomas Edison i Nikola Tesla bili su izraziti suparnici. Osnovu njihovog neprijateljstva činilo je neslaganje oko toga treba li dati prednost izmjeničnoj ili istosmjernoj struji (AC/DC).

Taj je sukob u Americi nazvan Rat struja (engl. War of Currents), a na kraju je pobijedila Teslina izmjenična struja (AC).

U "ratu struja" Tesla i Westinghouse na kraju su pobijedili jer je AC sustav bio bolji za prijenos na velike udaljenosti. Nju stoga i danas koristimo za potrebe kućanstava i industrije.

Najpoznatiji Edisonovi izumi su mikrofon s ugljenim zrncima, megafon, fonograf, stroj za pisanje, telegrafski aparat koji otipkava tiskana slova, kvadrupleks aparat, jednostavna konstrukcija kinematografa na osnovi stroboskopskog efekta.

Važan izum je žarulja s niti od ugljena, koja je služila za rasvjetu nekoliko desetljeća, prije izuma žarulje s metalnom niti. Edison je četvrti najplodniji izumitelj svih vremena, američkom patentnom birou prijavio je 1093 patenta.

Poduzetnički duh

Kao dječak (sa 12 godina) spasio je trogodišnjeg sina željezničarskog službenika s tračnica na koje je naišao vlak; zahvalni otac ga je zauzvrat naučio raditi s telegrafom.

Već s 13 godina prodavao je novine i slatkiše u vlaku, a u jednom vagonu je čak uredio i vlastiti mali tiskarski stroj te kemijski laboratorij.

Navodno je spavao samo oko 4 sata dnevno i radio po 18 sati na dan kada je bio u punoj radnoj snazi.

U prosjeku je prijavljivao novi patent otprilike svakih 15 dana tijekom svog odraslog života.

Godine 1877. izumio je fonograf, prvi uređaj koji je mogao snimati i reproducirati zvuk, što mu je donijelo svjetsku slavu.

Edison nije izmislio prvu žarulju, ali je razvio dugotrajnu, komercijalno isplativu i praktičnu žarulju s ugljenom niti.

Za električnu rasvjetu te proizvodnju i distribuciju električne energije izumio je mnoge potrebne dijelove (grlo za žarulju, rastalni osigurač, strujomjer), a druge usavršio (električni generator, vodove, izolatore, sklopke).

Za Parišku je izložbu 1881. izgradio do tada najveći generator, koji je napajao 1200 žarulja. U New Yorku je postavljao prve elektrane, uglavnom za električnu rasvjetu.

Radio je i u mnogim drugim područjima, npr. na separiranju ruda, proizvodnji industrijski važnih kemikalija, sve do istraživanja biljaka za zamjenu kaučukovca u proizvodnji gume. Primio je mnoga priznanja, među njima Kongresnu zlatnu medalju, i bio izabran za člana Američke akademije znanosti.

Na dan Edisonova pokopa u gradovima je diljem SAD-a nakratko ugašena javna rasvjeta, čime mu je iskazana počast kao izumitelju koji je čovječanstvu podario električnu rasvjetu.