Tko koristi AI, a tko ne: BiH pri dnu europske ljestvice

Generativna umjetna inteligencija (Gen AI) u samo nekoliko godina prešla je put od tehnološke novotarije do svakodnevnog alata koji se koristi u privatnom životu, poslu i obrazovanju. Alati poput ChatGPT-a, Geminija i Groka danas su dio digitalne svakodnevice milijuna ljudi diljem Europe, no podaci pokazuju da tempo njihova prihvaćanja znatno varira od zemlje do zemlje, piše Euronews Next.

Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, oko trećine stanovnika Europske unije u dobi od 16 do 74 godine barem je jednom koristilo neki oblik generativne umjetne inteligencije. Ipak, razlike među državama su izrazite.

Veliki digitalni jaz u Europi

Analiza obuhvaća 33 europske zemlje i otkriva raspon korištenja od svega 17 posto u Turskoj do čak 56 posto u Norveškoj. Unutar Europske unije, prednjače Danska (48%), Švicarska i Estonija (47%), dok se na začelju nalaze Rumunjska (18%) i Italija (20%).

U skupini zemalja s manje od četvrtine stanovništva koje koristi alate umjetne inteligencije nalazi se i Bosna i Hercegovina, gdje AI koristi oko 20 posto građana. Uz BiH, u toj skupini su Srbija, Sjeverna Makedonija, Bugarska i Poljska.

Među velikim gospodarstvima EU-a, Italija i Njemačka nalaze se ispod europskog prosjeka, dok su Španjolska i Francuska tek blago iznad njega, što dodatno potvrđuje podjelu na digitalno napredniji sjever i zapad Europe te jug i istok koji zaostaju.

Digitalna pismenost kao ključni faktor

Stručnjaci ističu da ove razlike nisu slučajne. Colin van Noordt, istraživač sa Sveučilišta KU Leuven, za Euronews Next objašnjava kako zemlje s visokom stopom korištenja AI-ja već imaju snažnu digitalnu infrastrukturu i razvijene digitalne vještine stanovništva, piše Index.hr.

„U državama s nižom stopom korištenja, ljudi često ne koriste umjetnu inteligenciju jer ne znaju da postoji ili ne razumiju kako je primijeniti u praksi“, ističe van Noordt, dodajući kako je upravo AI pismenost jedan od ključnih izazova.

Više za privatno nego za posao

Podaci pokazuju da se umjetna inteligencija znatno češće koristi u privatne nego u poslovne svrhe. Na razini EU-a, 25 posto građana koristi AI privatno, dok ga 15 posto koristi na poslu. U formalnom obrazovanju udio je još niži – tek 9 posto.

Iako vlade i institucije pokušavaju potaknuti korištenje umjetne inteligencije, stručnjaci zaključuju kako presudnu ulogu ipak imaju digitalna kultura, praktične vještine i razumijevanje stvarne koristi tehnologije.

Za Bosnu i Hercegovinu to znači da AI nije nedostupan – ali je i dalje daleko od pune integracije u svakodnevni rad, obrazovanje i poslovanje.