Pravoslavni vjernici slave Uskrs, najveći kršćanski blagdan
U nedjelju se proslavlja najveći kršćanski blagdan Uskrs, kojim se slavi uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih i koji predstavlja bit kršćanske vjere.
Proslavu Uskrsa, kojoj je prethodila priprema višednevnim postom, pravoslavni vjernici započinju u hramovima, okupljeni na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje, odnosno sjedinjenje s Bogom.
Uskrsni običaji
Nakon toga proslava se nastavlja u krugu obitelji, gdje posebnu radost, osobito djeci, predstavlja tucanje šarenim uskršnjim jajima.
Šareno jaje predstavlja simboliku Uskrsa. Jaje je simbol rađanja života, pile probija ljusku i izlazi, kao što je Krist ustao iz mračnog groba i uzašao na nebo.
Pravoslavni vjernici okupljaju se oko uskrsne trpeze te izgovaraju molitvu Gospodnju "Oče naš", a potom pjevaju uskrsni tropar "Hristos vaskrse iz mrtvih i smrću smrt pobijedi...".
Tri dana slavlja
Uskrs se slavi tri dana, tijekom kojih se pravoslavni vjernici pozdravljaju riječima "Hristos vaskrse", uz odgovor "Vaistinu vaskrse".
Uskrsnuće Gospoda Isusa Krista, kako se taj blagdan označava u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, najstariji je kršćanski blagdan i slavi se još od prvih vremena kršćanstva. Glavni je pomični blagdan i na temelju njegova datuma određuje se kada će pasti drugi pomični vjerski blagdani.
Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine, Crkva je ustanovila kako se Uskrs slavi u prvu nedjelju nakon punog Mjeseca koji dolazi poslije prve ravnodnevice, pri čemu ne može biti prije 4. travnja niti poslije 8. svibnja.
Ovakav kanonizirani princip određivanja datuma Uskrsa danas primjenjuju pravoslavne crkve.
