Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki petak

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Veliki petak, dan Kristova stradanja na križu i najtužniji dan u godini prema pravoslavnoj tradiciji.

Krist, uhićen prethodne noći, izveden je pred židovske velikosvećenike na suđenje zbog optužbi da propovijeda učenje za koje su tvrdili kako je u suprotnosti s vjerskim načelima i zakonima judaizma.

Veći broj lažnih svjedoka, koje su doveli velikosvećenici, navodio je, među ostalim, kako Isusovi govori o Kraljevstvu nebeskom predstavljaju njegovu namjeru da se proglasi židovskim kraljem koji će narod osloboditi od rimskog ropstva.

"Krv njegova na nas i našu djecu"

To je iskoristio velikosvećenik Kajfa i odlučio Krista predati rimskom namjesniku Judeje Ponciju Pilatu kako bi ga osudio zbog pobune protiv Rima, što se kažnjavalo smrću.

Pilat je Krista predao u ruke židovskom kralju Herodu, koji ga je vratio rimskom namjesniku.

Na Pilatova pitanja i tvrdnje Isus je šutio ili odgovarao samo riječima: ''Ti kažeš'', rekavši mu u jednom trenutku kako ''njegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta''.

Vidjevši da nema elemenata za osudu, rimski namjesnik poslužio se starim židovskim običajem da za vrijeme Pashe bude pomilovan jedan osuđenik, pa je okupljeni narod upitao želi li slobodu za Krista ili Barabu.

Okupljeni narod, potaknut židovskim velikosvećenicima, zatražio je slobodu za Barabu, a osudu za Krista, riječima: ''Krv njegova na nas i našu djecu''.

Pilat je tako i odlučio, rekavši: ''Osudili ste nevinoga''. Nakon toga pristupio je obrednom pranju ruku. Otuda potječe izraz ''pranje ruku'' u značenju skidanja odgovornosti sa sebe.

Osuđenog Krista vojnici su bičevali, stavili mu na glavu trnov vijenac i tjerali ga da do brda Golgote nosi križ na kojem je razapet.

Zvona ne zvone

Raspetom Kristu vojnici su proboli bok kopljem, stavili mu na usta spužvu natopljenu octom, a iznad glave ploču s natpisom na hebrejskom, grčkom i latinskom jeziku: ''Isus Nazarećanin, kralj židovski''. Za to vrijeme Isus je molio Boga da im oprosti, riječima: ''Oprosti im, Bože, jer ne znaju što čine''.

Sveta evanđelja navode da je Krist u ''deveti čas dana'', odnosno u tri sata poslije podne, izdahnuo.

U trenutku Kristove smrti nebo se potpuno pomračilo, nastala je snažna oluja, grobovi su se otvorili, a stijena na koju je stavljen križ pukla je po neprirodnoj liniji.

Mrtvog Krista skinuli su s križa, umotali u pogrebno platno i sahranili u grobnicu, na čiji je ulaz postavljena velika kamena ploča, dok su pred grobom stražarili legionari.

Kristova žrtva i njegova smrt na križu bile su, prema crkvenom učenju, radi otkupljenja grijeha cijeloga ljudskog roda i prethodile su najvećem događaju – Uskrsu – kojim je Bogočovjek pobijedio smrt i vječnu pogibelj kao posljedice grijeha.

Budući da je Veliki petak najtužniji dan u godini, toga dana zvona ne zvone, nego se bogoslužje označava klepetalima, odnosno udarcima drvenim batovima u drvenu ploču. Toga dana služe se Carski časovi, a navečer se čita statija uz iznošenje plaštanice, ophod oko hrama i polaganje plaštanice, platna koje simbolizira stradalog Krista.