Kako je Majka Božja od Kamenitih vrata postala zaštitnica grada Zagreba

Dan grada Zagreba obilježava se 31. svibnja na spomen događaja iz 1731. godine kada je uslijed požara, koji je zahvatio tadašnji Gradec i susjedni Kaptol, na neobjašnjiv način ostala sačuvana slika Majke Božje od Kamenitih vrata.

Dominantna drvena gradnja i slamnati krovovi imali su za posljedicu učestale požare u prošlosti grada. Kamenita vrata stradala su u nekoliko požara, od kojih je najpoznatiji onaj koji je zahvatio grad u noći s 30. na 31. svibanj 1731.

Pretražujući zgarište kod Kamenitih vrata građani su pronašli neoštećenu sliku Majke Božje usred pepela. Izgorio je čak i drveni okvir, ali se vatra zaustavila kad je došla do Bogorodičinog lika.

Grad je u nekoliko navrata sliku dao na pregled stručnjacima kako bi je detaljno proučili. Iz njihove analize jasno je da je slika bila zahvaćena plamenom, i da nije izgorjela iako je bila od materijala koji je osjetljiv na djelovanje vatre.

Svjedočanstvo o tom čudu zapisao je poznati hrvatski povjesničar Adam Baltazar Krčelić. Zabilježio je kako je udovica Modlar koja je i pronašla sliku na zgarištu, podigla Majci Božjoj barokni oltar u sklopu Kamenitih vrata, a na koji je slika postavljena.

Oltar sa slikom je dobio zaštitnu željeznu ogradu sredinom 18. stoljeća. Tijekom 19. stoljeća višekratno je planirano rušenje Kamenitih vrata, a zadnje je rušenje spriječila Družba Braća Hrvatskog Zmaja.

Otkad se dogodio požar prije 295 godina, stanovnici Gradeca, a kasnije i Zagreba, na poseban način štuju tu sliku i sve do danas ostao je običaj da se prolaznici poklone i prekriže pred slikom.

Mnogi se pobožni Zagrepčani pred slikom i mole, uzdajući se u pomoć Bogorodice. Postoji i gradski običaj paljenja svijeća pred slikom iz zahvalnosti za Marijinu pomoć u nekoj krizi.

Inače, slika je dimenzija 57×47 centimetara, naslikana je na lanenom platnu, a prema nekim izvorima potječe iz 16. stoljeća. Prikazuje Bogorodicu kako desnom rukom drži malenog Isusa, a lijevom žezlo. Na dnu slike je Mjesec, a Bogorodica je ogrnuta plaštom sa zlatnim zvijezdama.

Poznata povjesničarka Lelja Dobronić postavila je tezu kako je slika djelo domaćeg umjetnika koji ju je naslikao tehnikom ulja na platnu negdje krajem 17. ili početkom 18. stoljeća.

Godine 1778. zagrebački majstor Ivan Korta izradio je željeznu ogradu pred slikom, u baroknom stilu. Prilikom 200. obljetnice čudesnog očuvanja slike, 31. svibnja 1931. godine, Gospa je svečano okrunjena zlatnom krunom.

Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio je Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom grada Zagreba, a od 2000. godine taj se dan obilježava kao Dan grada Zagreba.

Inače, od 1993. do 2000. godine Dan grada se obilježavao 16. studenog, na dan kada je kralj Bela IV. 1242. Gradec proglasio slobodnim kraljevskim gradom, a prije toga 10. svibnja na dan kada su partizani ušli u Zagreb.