FOTO | Od hrama do pozornice: Koliko li priča priča mostarska sinagoga
U arhivskim knjigama iz 1570. godine spominju se prvi židovski doseljenici u Mostar, Danijel Rodrigez i Mosho Koen. Bili su sefardski Židovi, prognanici iz Španjolske. Nakon Granadskog edikta iz 1492. godine, bježeći od progona, zajedno s velikom skupinom Židova utočište su pronašli na prostoru Bosne i Hercegovine.
Krajem 19. stoljeća, za vrijeme austrougarske uprave, u Mostaru su se naselili i Židovi Aškenazi, donoseći zapadnoeuropsku kulturu, način života istočnoeuropskih Židova i jidiš jezik. Starosjedioci Sefardi i novopridošli Aškenazi stvorili su u Mostaru zajedničku Židovsku vjersku općinu, kao prvu uopće poznatu zajednicu takve vrste u Europi.
Prva sinagoga i gradnja velikog hrama
U Mostaru je još 1889. godine postojala sinagoga. Nastala je preuređenjem pojate za odlaganje sijena u, tada Mukića ulici, a danas ulici Braće Šarića.
Zbog malog kapaciteta prostora ukazala se potreba za izgradnjom većeg objekta. Formiran je Odbor za izgradnju, u koji su ušli David Kohn, David Fromer i L. Rosenfeld. Odbor se obratio Zemaljskoj vladi za odobrenje prikupljanja dobrovoljnih priloga za izgradnju Sinagoge - Templa (hrama) u Mostaru.
Od prikupljenih sredstava kupljeno je građevinsko zemljište u današnjoj ulici Braće Ćišića u naselju Brankovac. Zapisnik o izgradnji sinagoge s cjelokupnom dokumentacijom sastavljen je 7. lipnja 1904. godine.
Mostarski je hram bio središte vjerskog života Židova u Mostaru sve do Drugog svjetskog rata. Uz svakodnevne i blagdanske obrede, u dvorištu ispred hrama za blagdan Jonkipur pravile su se kućice od pruća i lišća, bez krova, kao simbolika prolaznosti života i bogatstva.
U Drugom svjetskom ratu sinagoga je djelomice porušena, a 1952. godine Židovska općina Mostar darovala ju je Gradu Mostaru jer je više nije mogla zaštititi od daljnjeg propadanja. Grad je u prostor hrama smjestio Lutkarsko kazalište, obnovio ga i dogradio dva krila za smještaj administracije.
U ratu od 1992. do 1995. godine objekt je ponovno djelomice porušen i u cijelosti izgorio. Obnovljen je 1996. godine.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo je 2003. godine mostarsku sinagogu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Pseudomaurski stil kao "pravilo vremena"
Građevina sinagoge, hrama, stilski pripada razdoblju historicizma i samim počecima pseudomaurskog izraza.
Izvedena je kao pravokutna građevina s centralno postavljenom apsidom. Glavni ulaz u hram nalazi se za zapadne strane, a apsida je okrenuta prema istoku.
Hram je dug 22,70 m i širok 11,40 m, a ukupna visina objekta do krova je 9,90 m. Zidovi su rađeni od opeke i debeli su 70 cm.
Na ulaznoj fasadi izrađen je portal 1,60 m širine i 3,50 m visine. Prvotno je imao završetak u vidu potkovičastog luka sa kamenim dovratnikom i naglašenim nadvojem, ali se u posljednjoj obnovi luk izgubio, pa današnja vrata izgledaju jednostavnije, a od autentičnog izgleda su sačuvala samo pravokutni oblik. Na pročelju se nalaze tri kamena obeliska.
U središnjem dijelu prednje fasade, ispod vijenca, nalazila se otvorena židovska sveta knjiga s tekstom na hebrejskom jezikuo Mojsijevim tablicama.
U enterijeru objekt se sastojao iz tri dijela: apside, središnjeg dijela dijela koji je služio za molitvu i manjeg pretprostora.
Ispred glavnog ulaza u objekt nalazi se prostrano dvorište sa stablom lipe.
Od nove sinagoge ostao samo "temeljac"
Danas u Mostaru živi tek nekoliko desetaka Židova koji desetljećima čekaju obećanu novu sinagogu.
Kamen temeljac za novu sinagogu postavljen je 2001. godine uz veliku političku pozornost. To je prva sinagoga u BiH čiji je temeljac položen u 21. stoljeću. Temljac je sve što je od nje napravljeno. Radovi na izgradnji nisu ni počeli.
-webp.webp)
-webp-wm.webp)
