Katolička crkva uskoro će dobiti još sedam svetaca. Papa Lav XIV. proglasit će svetima tri žene i četiri muškarca u nedjelju, 19. listopada, na Trgu svetoga Petra u Rimu. Među njima je nekoliko utemeljitelja reda te nadbiskup Ignatius Choukrallah Maloyan, koji je pogubljen 1915. godine tijekom genocida nad Armencima u Osmanskome Carstvu, a ujedno je i prvi svetac iz Papue Nove Gvineje.
Očekuje se da će desetci tisuća vjernika nazočiti obredu kanonizacije na Trgu svetoga Petra. Papi Lavu to je druga kanonizacija u njegovu pontifikatu. Već u rujnu podigao je na čast oltara dvojicu talijanskih mladića – Carla Acutisa i Piera Giorgia Frassatija.
Mučenik biskup Maloyan (1869. – 1915.), blaženik od 2001. godine, bio je jedan od najsjajnijih predstavnika Armenske katoličke crkve. Nekoliko godina radio je kao privatni tajnik armenskoga katoličkog patrijarha, koji je tada boravio u Carigradu, a u toj je ulozi održavao kontakte sa sultanovim dvorom i osmanskom vladom. Godine 1911. izabran je za nadbiskupa u Mardinu, tada pretežno kršćanskome gradu.
Dana 30. travnja 1915. osmanski žandari i kriminalni pripadnici "Posebne organizacije" (Teskilat-i-Mahsusa) opkolili su katedralu i nadbiskupsku rezidenciju u Mardinu pod izlikom da traže skladišta oružja. Oružje nije pronađeno, ali su nadbiskupski arhivi uništeni, a klerici i vjernici uhićeni i mučeni. Nekoliko dana kasnije Maloyan je okupio svećenike svoje nadbiskupije, upozorio ih na opasnost i pozvao ih da ostanu postojani u vjeri.
🙏 ✝️ Who is Archbishop Ignatius Maloyan, Armenian martyr?
— Be_Inspired (@AutonomusRepost) October 18, 2025
Here’s the latest in christian:https://t.co/pPHFlP1EVb#Uplifting #Christian #GoodNews #Hope #Faith
Dana 3. lipnja 1915. nadbiskup je uhićen zajedno sa svojim tajnikom i 27 istaknutih župljana. Šef policije Mamduh-beg zatražio je predaju navodno skrivenog oružja. Maloyan je ponovno potvrdio svoju odanost sultanu i odbio prelazak na islam koji bi mu spasio život. Bio je pretučen, mučen i natjeran na marš smrti s 415 svećenika i vjernika 11. lipnja iste godine. Na kraju je načelnik policije službenim pištoljem ubio nadbiskupa Maloyana dok se molio.
U skupinu novih svetaca spada i Petar To Rot (1912. – 1945.) iz Papue Nove Gvineje. Laik i kateheta poučavao je seosku djecu i odrasle katoličkoj vjeri te posjećivao bolesne. Kad su Japanci tijekom Drugoga svjetskog rata 1942. napali Papuu Novu Gvineju i uhitili mnoge svećenike i redovnike, tada gotovo tridesetogodišnjak preuzeo je neke od njihovih zadaća: vjenčanja, krštenja i sprovode.
Suprug i otac troje djece također je propovijedao protiv ponovnoga uvođenja poligamije koju su forsirali Japanci, branio katoličko učenje o braku i tajno slavio liturgiju unatoč zabrani. Godine 1945. uhićen je i svirepo ubijen zbog svoga pastoralnog rada.
Ubuduće će se kao sveci diljem svijeta moći štovati i venezuelanski liječnik Jose Gregorio Hernandez Cisneros (1864. – 1919.), u Latinskoj Americi poznat kao "liječnik siromašnih", i Maria del Monte Carmelo Rendiles Martinez (1903. – 1977.), utemeljiteljica Kongregacije služavki Isusovih. Poput Petra To Rota, i oni su prvi sveci iz svoje domovine.
Hernandez, liječnik, znanstvenik, filantrop i pobožni katolik, nakon studija u Caracasu i Parizu presudno je utjecao na medicinski razvoj Venezuele te se smatra pionirom moderne medicine u toj zemlji. Vodio je skroman, asketski život i bio poznat po brizi za siromašne i bolesne. Umro je 1919. kada ga je udario automobil dok je prelazio ulicu na putu do bolesnika. Godine 2021. papa Franjo ga je proglasio blaženim.
Časna sestra Rendiles, rođena u Caracasu, unatoč tome što je bila bez desne ruke, vodila je iznimno aktivan život. Nakon što se pridružila francuskoj redovničkoj zajednici, 1965. godine utemeljila je samostalnu zajednicu "Siervas de Jesus" čiji su temeljni stupovi euharistijsko klanjanje, pastoralni rad i socijalno služenje. Proces beatifikacije završen je 2018. za pape Franje, nakon što je priznato medicinsko čudo koje joj se pripisuje.
Maria Troncatti (1883. – 1969.), članica reda Kćeri Marije Pomoćnice, djelovala je u amazonskoj regiji Ekvadora, osobito među narodom Shuar. Bila je medicinska sestra i mirotvorac u vrijeme sukoba između doseljenika i domorodačkih zajednica. Poginula je 1969. u zrakoplovnoj nesreći u Sucui, gdje je i pokopana. Proglašena je blaženom 2012.
Svetom će biti proglašena i Talijanka Vincenza Maria Poloni (1802. – 1855.), utemeljiteljica Zavoda sestara milosrdnica iz Verone, poznata po služenju siromašnima i bolesnima. Bila je bliska suradnica njemačkog svećenika Carla Steeba, s kojim je osnovala redovnički Zavod "Sorelle della Misericordia". Posebnu brigu posvetili su neudanim majkama, udovicama i napuštenim ženama. Poloni je umrla od raka u 53. godini, a blaženom je proglašena 2008.
Svetište "Madonna del Rosario" u Pompejima, otvoreno 1891., potječe iz vremena obraćenika Bartola Longa (1841. – 1926.). Longo, koji je u mladosti bio antiklerikalac i sotonist, nakon obraćenja je postao veliki promicatelj molitve krunice i dobrotvornog rada. Izgradio je svetište Gospe od Krunice u Pompejima, a svojim djelovanjem pridonio obnovi vjere u Italiji krajem 19. stoljeća. Osnovao je obrazovne ustanove i domove za siročad, te javno govorio o vlastitom obraćenju.
Njegov rad na promicanju krunice i izgradnji svetišta pretvorio je Pompeje u jedno od najvećih hodočasničkih središta u Italiji. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 1980. godine, a Benedikt XVI. mu je dodijelio naziv "apostol krunice".
