Kardinal Puljić: Glas moći nadjačava mirotvorce, čovjek sve ugroženiji

"Ima i danas mirotvoraca, ali se njihov glas ne probija u javnost jer je glas interesa i moći jači i koristi se gotovo svim sredstvima. Kriteriji ljudskih prava, čovjekovog dostojanstva i sloboda, posebno sloboda savjesti, često nisu vrjednote prema kojima se ravna. Svi ti proklamirani principi su ostali na papiru, a ravna moć, interes, sebičnost te je tako ozbiljno ugrožen čovjek pa i čovječanstvo", rekao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Puljić u intervjuu za Nezavisne novine povodom Uskrsa, te dodao kako je Isus Krist svojom patnjom na križu pobijedio zlo i svojom smrću na križu pobijedio smrt.

Uskrs kao odgovor na strah i smrt

"Ne smijemo živjeti u strahu i od straha. Isus nam je zajamčio da će biti s nama sve do svršetka svijeta. Krist je puno puta govorio apostolima i onima koji su ga slušali: 'Ne bojte se'. Pitanje je koliko s Isusom računam i koliko imamo u njega povjerenja. Stavimo Boga na prvo mjesto u životu pa će i čovjek naći svoje mjesto", istakao je, između ostalog, Puljić.

NN: Katolici širom svijeta danas proslavljaju Uskrs koji se smatra temeljem vjere. Koliko je važno uskrsnuće za čovjeka, za vjernika? I koju poruku šalje?

"Kristovo uskrsnuće slave i Istočna i Zapadna Crkva različitim obredima i u različite termine, ali slave isto otajstvo. Čovječanstvo stoji bez znanstvenog odgovora pred tajnom smrti, kao i pred tajnom zloće koja je zatrovala srce čovjeka i čovječanstva. Čovjek nosi u sebi strah pred smrću jer stoji pred neizvjesnošću. U sebi nosi silnu čežnju za životom. Isus Krist svojom smrću i uskrsnućem je odgovor na tu tajnu. Svojom mukom i smrću je osmislio čovjekovu patnju jer je patnjom na križu pobijedio zlo i svojom smrću na križu pobijedio smrt. Slaveći Kristovo uskrsnuće otkrivamo nadu i smisao života te nalazimo snagu nositi se s vlastitim patnjama", kazao je Puljić.

NN: Uskrs dolazi nakon korizmenog vremena odricanja i promišljanja. Jesmo li iskoristili te dane kako bismo Uskrs dočekali bolji i vjerom ojačani?

"Kroz korizmu stavlja se naglasak na oslobođenje srca od negativnih sklonosti i navezanosti. To činimo pokorom, molitvom i djelima ljubavi. Post i pokora su proces nutarnjeg čišćenja i oslobođenja koje nas vodi poniznosti, kajanju i odricanju od grijeha te nas usmjerava prema rastu u ljubavi. Prava korizma obuhvaća to troje: molitvu, pokoru i djela ljubavi. Da bismo svoju životnu lađu usmjerili na plovidbu života prema cilju, potrebno je odvezati se od zlih navika. To znači osloboditi srce od navezanosti i zlih sklonosti. Korizma je vrijeme jačeg utvrđivanja vjere kroz čitanje Svetog pisma te pokoru - žrtvu - post. Sve to nije svrha samom sebi. Svrha je da rastemo u ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Također je to vrijeme kada od Boga tražimo oproštenje, a i mi sami postajemo raspoloživi praštati jedni drugima", dodao je.

Vjera kao dar, a ne nametanje

NN: U društvu u kojem mnogi tragaju za smislom, što Uskrs može ponuditi onima koji su se udaljili od vjere ili je tek traže?

"Vjera je dar. Taj dar treba izmoliti. Kaže jedan naš pjesnik i teolog da ne vjeruje zato što mu je znano, nego zato što mu je dano. Bog može uliti dar vjere u ono srce koje se isprazni od sebičnosti, oholosti i grijeha jer upravo to znade zatrpati ljudsko srce. Stara je izreka: ako ne radiš kako misliš, počneš misliti kako radiš", naglasio je kardinal.

NN: Nakon uskrsnuća Isus Krist, između ostalog, šalje dvije poruke vjernicima: "Mir vama" i "Ne bojte se". Koliko su one važne u vremenu sukoba u kome živimo i svjedočimo?

"Lebdi mi u sjećanju jedna poruka na portalu iz jedne škole u kojoj se dogodio masakr, a pisalo je otprilike ovako: "Bože, gdje si bio kada su nas ubijali?". Netko je dopisao odgovor: "Nisam vam mogao pomoći jer ste me istjerali iz javnosti!". Gdje god se zaniječu Bog i Božje zapovijedi, čovjek postaje ugrožen. To dokazuju i današnje politike bez obzira na to jesu li totalističke, kapitalističke ili liberalno-relativističke. Bog je čovjeku povjerio stvoreni svijet, darovao mu je svijest i savjest. Ako pogazi taj dar, onda je sam ugrožen od onoga što je sam proizveo", rekao je.

NN: U Bibliji stoji "Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati". U vremenu u kome živimo, čini mi se da je sve manje mirotvoraca. Hodimo li pravim putem?

"Ima i danas mirotvoraca, ali se njihov glas ne probija u javnost jer je glas interesa i moći jači i koristi se gotovo svim sredstvima. Kriteriji ljudskih prava, čovjekovog dostojanstva i sloboda, posebno sloboda savjesti, često nisu vrjednote prema kojima se ravna. Svi ti proklamirani principi su ostali na papiru, a ravna moć, interes, sebičnost te je tako ozbiljno ugrožen čovjek pa i čovječanstvo", naglasio je.

NN: Desetljećima ste bili vrhbosanski nadbiskup. Koliko su se promijenili i ljudi i običaji u kontekstu Uskrsa kroz sve te godine?

"Promijenili su se vanjski uvjeti, ali otajstvo vjere je isto. Samo je pitanje koliko živimo to otajstvo i koliko svjedočimo. Nismo imuni na utjecaje agresivnog relativizma na svim područjima od napada na obitelji do ugrožavanja čovjekova dostojanstva", kazao je.

Poruka mira u vremenu nesigurnosti

NN: Sa svih strana svijeta u ovom danu biće upućene poruke ljudima. Što biste Vi poručili u danu Uskrsa kako katolicima, tako i svim drugim dobrim ljudima?

"Ne smijemo živjeti u strahu i od straha. Isus nam je zajamčio da će biti s nama sve do svršetka svijeta. Krist je puno puta govorio apostolima i onima koji su ga slušali: 'Ne bojte se!'. Pitanje je koliko s Isusom računam i koliko imamo u njega povjerenja. Stavimo Boga na prvo mjesto u životu pa će i čovjek naći svoje mjesto. Brojni moćnici prolaze kroz povijest ovoga svijeta i nerijetko ostavljaju pustoš poslije sebe, a Božja ostaje trajno. Božja je zadnja. Mogu ljudi kako hoće, ali neće dokle hoće. Koristim prigodu svim katolicima zaželjeti sretan i blagoslovljen Uskrs, a također, i pravoslavnima koji će tjedan dana kasnije slaviti isto otajstvo pa svima kršćanima želim sretan i blagoslovljen Uskrs!", zaključio je kardinal Puljić.