Je li post obvezan na Veliki četvrtak? Ovo su pravila kojih se vjernici trebaju pridržavati

Dok se vjernici pripremaju za najveći kršćanski blagdan, Uskrs, mnogi se pitaju vrijede li stroga pravila posta već od Velikog četvrtka ili tek dan kasnije.

Veliki četvrtak označava početak Vazmenog trodnevlja i spomen na Posljednju večeru, no za razliku od nekih drugih dana u Velikom tjednu, Katolička crkva ne propisuje obvezan post.

Naime, obvezni post i nemrs vrijede samo za Pepelnicu i Veliki petak. To znači da vjernici na Veliki četvrtak nisu dužni ograničavati unos hrane niti izbjegavati određene namirnice, iako se mnogi odlučuju na umjerenost iz osobne pobožnosti.

Fokus ovog dana stavlja se prvenstveno na liturgijska slavlja i duhovnu pripremu, posebno kroz misu Večere Gospodnje, kojom se obilježava Isusova posljednja večera s apostolima.

S druge strane, već na Veliki petak na snagu stupaju stroža pravila, vjernici su tada obvezni postiti i pridržavati se nemrsa, što uključuje samo jedan puni obrok u danu te izbjegavanje mesa.

Za Veliki četvrtak vežu se brojni običaji u crkvi, a taj dan se u nekim krajevima naziva i zeleni ili zeljavi četvrtak jer se na trpezi moraju naći blitva, kupus, te drugo, zeleno povrće.

Ovi običaji štuju se jer je Isus na Posljednjoj večeri s apostolima, jeo zeleno povrće, a prema nekim vjerovanjima i zapisima, riječ je o kostrišu, samoniklom bilju ljekovitih svojstava.

Naziv zeljavi četvrtak uobičajen je u Istri, na tom području se na Veliki četvrtak uvijek priprema samo povrće, a isti naziv uvriježen je još uvijek i u Dalmatinskoj zagori, dok se drugdje ovaj dan naziva zeleni četvrtak.

Štovanje katoličkih običaja zadržalo se u Bosni gdje se na Veliki četvrtak kuha ukusno varivo od medvjeđeg luka, divlje biljke koja ima miris po češnjaku, dok se u Srednjoj Bosni priprema i jede kopriva.

Slični običaji štuju se diljem Europe, u Njemačkoj se ovaj dan naziva Gründonnerstag, a pripremaju se razna jela od zelenog povrća, juhe i salate.

U konačnici, iako Veliki četvrtak ima izuzetno važno mjesto u kršćanskoj tradiciji, post toga dana ostaje osobni izbor, a ne crkvena obveza.

Na Veliki četvrtak Krist je učenicima ostavio zapovijed bratske ljubavi. U svakoj se biskupijskoj zajednici ujutro na Veliki četvrtak slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja.

Blagoslivljaju se i ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i svetu krizmu.

Uvečer, na misi Večere Gospodnje, stavljen je naglasak na znak bratske ljubavi pa na toj misi svećenik pere noge vjernicima.

U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. U te dane ne zvone crkvena zvona, a u južnoj Hrvatskoj običaj je da se na Veliki četvrtak ona vezuju.