Korizma, Ramazan i Vaskršnji post: Kako izdržati radni dan i što jesti?

Ovogodišnja veljača ostat će zapamćena kao mjesec u kojem su gotovo istovremeno pripadnici triju religijskih zajednica u Bosni i Hercegovini započeli svoje razdoblje posta, svatko na svoj način, pripremajući se za velike vjerske blagdane.

Katolici su započeli korizmu 18. veljače, muslimani Ramazan 19. veljače, a pravoslavci Veliki Vaskršnji post 23. veljače. Iako postoje razlike u načinu i poimanju posta, sve tri religijske zajednice dijele zajedničke odrednice, a to su odricanje od hrane i pića, molitva i čin milostinje.

Korizma 

Razdoblje posta kod katolika naziva se Korizmom i traje 40 dana. Post dopušta jedan puni obrok dnevno, što znači da je vjernicima dopušteno taj dan jednom se najesti do sita. Nemrs, s druge strane, podrazumijeva suzdržavanje od mesa. Masnoće su dopuštene, pa se hrana može pripremati s uljem ili biljnim mastima.

Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Katolička Crkva propisuje strogi post i nemrs. Tih dana vjernici prakticiraju post i nemrs, što znači da jedu samo jedan puni obrok do sitosti, a ne konzumiraju meso.

U dane petka tijekom Korizme, vjernici se odriču mesa. 

Ako okolnosti zahtijevaju konzumaciju mesa, vjernici se savjetuju da se odreknu nečega što svakodnevno prakticiraju ili da učine neko dobro djelo.

Od posta su izuzeti svi mlađi od 18 i stariji od 59 godina, osobe s kroničnim bolestima, fizički i mentalno bolesni, trudnice, dojilje te oni koji obavljaju teške fizičke poslove. 

Veliki Vaskršnji post kod pravoslavaca

Veliki Vaskršnji post, poznat i kao Časni post, počeo je 23. veljače i traje 48 dana. Smatra se najstrožim i najdužim postom u pravoslavnom kršćanstvu, a cilj mu je duhovno pročišćenje kroz molitvu, pokajanje i činjenje dobrih djela. 

Osnovno pravilo prehrane nalaže potpuno uzdržavanje od namirnica životinjskog porijekla, uključujući meso, mlijeko, sir i jaja. Tijekom radnih dana posti se na vodi, što znači da se hrana priprema bez ulja, dok je subotom i nedjeljom dopušteno koristiti ulje i vino.

Ako neki praznici padnu ponedjeljkom, tada je također dopušteno razrješenje na ulje i vino.

Riba je dozvoljena samo dva puta tijekom čitavog posta, na praznik Blagovijesti 7. travnja i Cvijeti 5. travnja.

Pravila posta mogu se ublažiti za djecu, trudnice, bolesne i stare osobe. O ovome se obavezno morate posavjetovati sa svojim parohijskim svećenikom ili duhovnikom. Crkva uči da post ne smije da ugrozi zdravlje, već da služi duhovnom napretku.

Ramazan

Ramazan je deveti mjesec islamskog lunarnog kalendara i jedan od najsvetijih mjeseci u islamu. To je mjesec posta, molitve, samoodricanja i duhovne obnove. Ove godine počeo je 19. veljače i traje 29 dana, iako točan broj dana ovisi o promatranju Mjeseca.

Tijekom Ramazana post podrazumijeva uzdržavanje od hrane i pića od zore do zalaska sunca, uključujući i vodu, te suzdržavanje od pušenja i seksualnih odnosa.

Međutim, Ramazan post nije zamišljen kao "test gladi" niti kao dokazivanje izdržljivosti radi same izdržljivosti.

U islamskom učenju naglašava se da je suština u namjeri, u svijesti o Bogu i u svjesnom udaljavanju od onoga što šteti čovjeku, njegovom karakteru i odnosima.

Stariji ljudi, bolesni, trudnice, žene tijekom menstruacije i maloljetnici oslobođeni su posta ili imaju prilagođenu praksu, ali se preporučuje postupno navikavanje na post.

Kako izdržati radni dan tijekom posta kod katolika?

Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života.

Nemrs obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.

Posta su oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave teškim fizičkim radom (prema potrebi).

Ako radite teške fizičke poslove, korizmeni post ne smije ugroziti vaše zdravlje. Za izdržavanje radnog dana važno je jesti energetski obroke prije i nakon posla, s naglaskom na žitarice, mahunarke, povrće, voće i orašaste plodove.

 Pijte dovoljno vode kako biste spriječili umor i dehidraciju.

Umjesto naglog smanjenja energije, rasporedite hranu i male obroke kroz dan, a cilj posta je duhovna disciplina, a ne iscrpljivanje tijela.

Radni dan tijekom posta kod pravoslavaca

Izdržati radni dan tijekom pravoslavnog posta zahtijeva dobru pripremu te je potrebno unaprijed pripremiti posne obroke poput salata s grahom, lećom ili slanutkom, riže s povrćem kao i orašastim plodovima te voćem.

Potrebno je piti dosta vode, biljnih čajeva ili cijeđenih sokova kako biste održali fokus i smanjili osjećaj gladi. Također, prilagodite prehranu tipu posta (na vodi, ulju ili ribi). Ako je post na vodi, fokusirajte se na voće, povrće i kruh. 

Kada je dozvoljeno ulje, hrana je zasitnija. Imajte pri ruci bademe, lješnjake ili orahe za brzu energiju. 

Ne prejedajte se posnom hranom, jer to može izazvati pospanost i osjećaj težine. 

Sjetite se da post nije dijeta, već uzdržavanje od strasti i loših navika, što može pomoći u smanjenju stresa na poslu.

Post i rad kod muslimana 

Kad pričamo o postu kod muslimana kod ljudi koji se bave teškim fizičkim poslom, kao što je primjerice rad u rudniku, sjetva, kosidba i žetva bitno je napomenuti da su oni dužni dan započeti postom (nijjet) i postiti sve dok mogu izdržati.

Ako tijekom dana dođe do iznemoglosti, gladi ili žeđi koja se ne može izdržati, teški fizički radnik smije popiti ili pojesti onoliko koliko je dovoljno da utaži glad kako bi mogao nastaviti raditi do iftara.

Nakon što unesu hranu ili vodu nužnu za nastavak posla, zabranjeno im je nastaviti jesti i piti ostatak dana. Obavezni su suzdržavati se od jela i pića do iftara.

 Svi dani ramazana koji su prekinuti zbog nemogućnosti izdržavanja teškog posla moraju se napostiti (napraviti naknada) nakon Ramazana, kada radnik bude mogao (npr. na godišnjem odmoru ili lakšim radnim danima). 

Ovo se odnosi isključivo na situacije kada je nemoguće organizirati posao drugačije, a radnik bi se bez jela/pića ozbiljno razbolio ili onesvijestio.

Ako radnik može posti, a da mu posao ne ugrožava zdravlje, dužan je postiti cijeli dan. 

U dubokoj starosti čovjek nije dužan postiti niti napostiti nego umjesto toga nahraniti siromaha odnosno platiti (fidiju). 

Ako je čovjek bolestan ne treba postiti. Kada ozdravi onda će napostiti.

Isto vrijedi i za žene tijekom menstrualnog ciklusa, ne trebaju postiti, ali će dane koje su propustile napostiti nakon Ramazana. Maloljetnoj djeci nije obavezno postiti ali im se preporučuje radi navikavanja. 

Najvažnije je zapamtiti da post nije dijeta, već oblik duhovne discipline i suzdržavanja od loših navika.

Pametno planiranje hrane i hidracije pomaže održati snagu, koncentraciju i izdržati radni dan bez ugrožavanja zdravlja, dok se u isto vrijeme postiže glavni cilj, duhovno i moralno pročišćenje.