Iako je bio potpuno slijep, papa Klement XII. ipak je aktivno djelovao

Na današnji dan prije 285 godina, 6. veljače 1740. godine umro je papa Klement XII., koji je u posljednjih gotovo osam godina svog pontifikata bio potpuno slijep.

Naime, papa je oslijepio već 1732. godine, dok je bio u drugoj godini svog pontifikata. Osim što je oslijepio, bio je i bolestan, što je dovelo do njegove gotovo potpune vezanosti za krevet. Unatoč tim preprekama, papa Klement XII. pokazao se prilično aktivnim.

Zbog fizičkih ograničenja, morao se oslanjati na suradnike. Pomagao mu je poglavito njegov nećak – kardinal Neri Maria Corsini. Zanimljivo je da je upravo u doba Klementa XII. započeta u Rimu gradnja znamenite fontane di Trevi, a isti je papa učinio i druge značajne korake za uljepšanje tog grada.

Započeo znamenitu fontanu di Trevi

Papa Klement XII. pripadao je aristokratskoj obitelji Corsini, koja je u srednjem vijeku dala i jednog sveca Katoličke crkve – sv. Andriju Corsinija. Rođeno ime pape Klementa XII. bilo je Lorenzo Corsini, a rodio se 7. travnja 1652. u Firenzi. Za papu je izabran u visokoj 79. godini života.

I s očeve i majčine strane obitelji Lorenzo je imao nekoliko rođaka koji su bili na visokim položajima u Crkvi i državi. Njih čak petorica bili su kardinali Katoličke Crkve.

Budući da je već pri izboru papa Klement XII. bio boležljiv i uvelike vezan za krevet, nije se očekivalo da će dugo živjeti. Ipak, poživio je još gotovo punih deset godina i prilično aktivno vodio Crkvu.

Nakon što je 21. veljače 1730. umro Benedikt XIII., Lorenzo Corsini je po treći puta sudjeluje u konklavama. Još u ranijim konklavama (1721., 1724.) kardinal Corsini je bio među najizglednijim kandidatima za papu, ali oba puta se umiješala politika i lišila ga papinske službe.

Izabran na trećem pokušaju

U konklavi su se okupila 54 od 65 kardinala i nisu mogli izabrati novog papu puna četiri mjeseca. Politika je ponovno umiješala prste i svaki je europski vladar, preko svoga kardinala, stavljao veto na izbor pojedinih kandidata.

Nakon što su iz utrke ispali vodeći kardinali glasovi su usmjereni na kardinale: Ruffu, Daviu, Corradinija i Banchierija, ali bez uspjeha.

Konačno, 12. srpnja 1730. kardinal Corsini jednoglasno je izabran za novog papu. Možda su kardinali mislili da je Corsini prijelazno rješenje, jer je imao 78 godina, ali novi papa, koji si je uzeo ime Klement XII., ostat će na toj dužnosti punih deset godina.

Jedna od njegovih akcija bila je i prva papinska osuda slobodnih zidara (masona) iz 1738. godine. Zalagao se za približavanje Katoličke i Pravoslavne crkve.

Umro je u Kvirinalskoj palači u Rimu, u 88. godini života. Sahranjen je u Bazilici sv. Petra, a dvije godine kasnije, njegovi posmrtni ostaci preneseni su u veličanstvenu grobnicu u Bazilici sv. Ivana Lateranskog.