Vilim Korajac, utemeljitelj hrvatske humoristično-satirične proze

Vilim Korajac, pisac kojeg se smatra utemeljiteljem hrvatske humoristično-satirične proze, rođen je na današnji dan prije 185 godina, 27. svibnja 1839. u Kaptolu kraj Požege.

Srednju školu završava u Požegi kod franjevaca, te odlazi u sjemenište u Đakovo gdje se zaređuje. Na tamošnjem biskupskom sjemeništu predaje fiziku, matematiku, staroslavenski i hrvatski jezik.

Bio je ravnatelj đakovačke preparandije do njezina ukinuća 1875., od 1876. župnik u Zemunu.

Prvu pripovijetku Dvije čudne promenade ili Triput teže od najtežeg, satirične intonacije, objavio je 1862. u časopisu Naše gore list. Veliku popularnost stekao je pripovijestima koje tematiziraju ljude požeškoga kraja.

U Šijacima (Dragoljub, 1868) je u nizu prizora prepunih spretnih dosjetki donio galeriju likova, opisao njihove običaje i navike i pri tome se, izravno se uplećući u tijek radnje, podsmjehivao njihovim slabostima i postupcima.

Na poticaj Augusta Šenoe napisao je pripovijest Auvergnanski senatori (Vienac, 1867), u kojoj je prikazao komičnu stranu karaktera ljudi u izravnome raskoraku između vlastitih mogućnosti i želja. Mnogi su se ugledni stanovnici šijačkoga kraja prepoznali u toj pripovijesti pa su svi požeški pretplatnici Vienca nakon toga otkazali pretplatu.

Godine 1868. napisao je i pripovijest Posljednji Varaždinac. Korajčev peckavi ton izražen je i u studiji Filozofija hrvatskosrpskih narodnih poslovica (1876), u pedagoško-didaktičkim člancima, a osobito u šest političko-satiričnih feljtona što ih je, u dijaloškoj formi, pod naslovom Razgovori među četiri zida tiskao tijekom 1865. i 1866. u Pozoru.

Četvrti je feljton napisan u stihu, a njegov aluzivni naslov Smrt age birokrata pokazuje kako je riječ o parodiji slavnoga Mažuranićeva epa. U svoje doba izrazito cijenjen, Korajac je među najznačajnijim humoristima iz doba zaokreta hrvatske novelistike prema realizmu.

Vilim Korajac preminuo je 19. rujna 1899. godine u Zemunu. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)