U povodu obilježavanja 1. ožujka, Dana neovisnosti Bosne i Hercegovine, Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije, u suradnji s Muzejom Hercegovine Mostar i Fakultetom humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, organizirao je u srijedu svečanu promociju 24. broja časopisa za kulturno i povijesno naslijeđe "Hercegovina".
Najnovije izdanje časopisa nastavlja višedesetljetnu misiju znanstvenog istraživanja i očuvanja prošlosti ovoga podneblja, obuhvaćajući razdoblje od prapovijesnih gradinskih utvrda do suvremenih metoda digitalne i VR prezentacije kulturne baštine.
Naglasak je stavljen na fortifikacijsku arhitekturu i obrambene sustave Bihaća, Trebinja, Stoca i Novog Pazara, ali i na povijesne izvore poput popisa bosanskih spahija iz prve polovice 19. stoljeća te pravne aspekte utvrda u regiji Uskoplja.
Prof. dr. Edim Šator, urednik časopisa "Hercegovina" i dekan Fakulteta humanističkih nauka na Univerzitetu Džemala Bijedića, istaknuo je kako je dugogodišnja suradnja Arhiva, Muzeja i Fakulteta i ove godine rezultirala novim brojem, koji zajednički izdaju kao suizdavači.
Naglasio je kako je 24. broj tematski posvećen fortifikacijama te donosi 12 znanstvenih radova proizašlih s međunarodne konferencije održane 2024. godine.
-webp.webp&w=1920&q=75)
"Radovi obrađuju fortifikacijske objekte u Hercegovini, ali i šire, uključujući primjere iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije, a objavljeni su oni koji su zadovoljili propisane znanstvene i recenzentske kriterije", rekao je Šator.
Direktor Arhiva Hercegovačko-neretvanske županije Amir Kadribegović istaknuo je kako je promocija časopisa prvi u nizu programa kojima će se na području županije obilježiti Dan neovisnosti.
"Simbolično je da upravo časopis 'Hercegovina' otvara ovogodišnje obilježavanje. Od svoga početka zamišljen je kao znanstvena i stručna platforma za kritičko i odgovorno promišljanje bosanskohercegovačke prošlosti, a danas predstavlja relevantno znanstveno uporište u proučavanju historije, jezika, kulture i identiteta", kazao je Kadribegović.
Podsjetio je kako časopis izlazi od 1981. godine te da je prošao put od početnog entuzijazma i potrebe za dokumentiranjem do metodološke zrelosti i znanstvene referentnosti, naglasivši važnost suradnje arhivskih, muzejskih i akademskih institucija.
Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine Mostar ocijenio je kako je, uz pravne i referendumske kriterije, i kulturna baština imala posrednu ulogu u procesu međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine.
-webp.webp&w=1920&q=75)
"Kulturno nasljeđe svjedočilo je o povijesti, državnosti i kontinuitetu granica BiH na temelju čega je i donesena odluka o njezinom priznanju", rekao je Krhan, dodajući kako je Daytonskim mirovnim sporazumom kulturna baštine dobila snažan pravni okvir.
"Uspostavljena je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika i sve razine vlasti obvezne su brinuti o toj baštini, a ona je dobila i međunarodnu dimenziju kroz uključivanje međunarodnih organizacija u obnovu i sanaciju ratom devastiranih dobara", podsjetio je Krhan.
Promociji su, uz suizdavače, nazočili istraživači, predstavnici kulturnih i obrazovnih institucija te brojni ljubitelji povijesti.
