Pet poglavlja jednog skandala - Mora se pokrenuti debata o visokom predstavniku
Knjiga Dražena Pehara ''Visoki Predstavnik: pet poglavlja jednoga skandala'' prva je monografija o toj instituciji tzv. daytonske Bosne i Hercegovine na bilo kojem jeziku, ne samo hrvatskom.
Knjiga će biti predstavljena u srijedu, 25. ožujka, u 19.00 sati u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskom domu Hercega-Stjepana Kosače u Mostaru.
Objavljena je u nakladi HKD Napredak-Podružnica Mostar, čak trideset godina nakon početka provedbe Daytonskog mirovnog okvira. U tome smislu netko bi mogao reći da i objava ove knjige kasni u odnosu na realni razvoj događaja u BiH.
Bonnske ovlasti
Autor se vjerojatno ne bi složio s tom ocjenom prije svega zbog dvije činjenice: trideset godina dugo je razdoblje u životu pojedinca, ali kratko u životu naroda i zajednica. Također, svako zrelo povijesno istraživanje u nekome smislu kasni u odnosu na realnu povijest onako kako se ona događa u zbiljskome vremenu, oblikovana od strane pojedinaca koji često djeluju slijepo, ili kratkovidno, ili pod pritiskom mnogih čimbenika i parametara: povijesti, gospodarstva, politike, zemljopisa i sl.
Monografija je proizvedena pod snažnim dojmom debata s početka ovoga stoljeća koje su o instituciji Visokog Predstavnika vođene prije svega u međunarodnom diplomatskom kontekstu; unutar same BiH debata je bila ili nepostojeća ili bez dostatne intelektualne kakvoće argumentacije. U nekome smislu, početkom prvoga desetljeća, u nekoliko godina (cca. 2003-2007) debata je bila značajna i trebala je rezultirati vraćanjem BiH u tzv. normalne okvire. Knjiga između ostaloga objašnjava zašto se to nije dogodilo te zašto su tzv. 'Bonnske ovlasti' nastavile vrijediti i nakon tog razdoblja, skoro kao na 'automatskome pilotu'.
Štetno za narode i građane
Knjiga prvenstveno dokazuje da Visoki Predstavnik s Bonnskim ovlastima utjelovljuje tiranijsku funkciju u službi Sjedinjenih Američkih Država. U 21. stoljeću to predstavlja skandal ne samo na lokalnoj i regionalnoj razini, nego i globalno u međunarodnome kontekstu. Ona također pokazuje da sama funkcija počiva na izravnome, bezobzirnom i trajnom kršenju nekih ključnih elemenata i odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma.
Ona pokazuje i da je već samo postojanje funkcije izrazito štetno za narode i građane Bosne i Hercegovine, i to u tolikoj mjeri da de facto onemogućuje status BiH kao nezavisne, suverene i demokratske države. Detaljno je prezentiran uvid da je, protivno zdravorazumskim pretpostavkama, tiranijska funkcija ipak snažno podržana, i to s dva ključna činitelja: 1. značajnom pasivnošću i servilnošću samih građana uključujući najveći dio tzv. političkih elita te 2. široko distribuiranim i dobro nagrađenim ideološkim narativima i mitovima.
Knjiga, između ostaloga, pokazuje i zašto je fraza 'Bonnske ovlasti' pogrešna, i to u naglašeno ideologijsko-žargonskome smislu. Kao i mnoge slične sugestije i fraze koje nalazimo o Visokome predstavniku u domaćem i međunarodnom političkom diskursu, autor argumentirano tvrdi da je i ova smišljena kako bi se namjerno prikrili ili izobličili realni događaji i odnosi te kako bi se jedan izrazito nazadan, neprirodan i nenormalan politički odnos pokušao učiniti prirodnim, normalnim i prihvatljivim.
Neizlječiva kriza
Sama knjiga ne nudi, odnosno ne jamči konkretno, specifično i sigurno rješenje za problem 'Visokoga Predstavnika u BiH' (nijedna knjiga ne može ponuditi takvo rješenje!). Autor smatra da bi knjiga trebala, ili morala, pokrenuti neku vrstu ozbiljne individualne refleksije i kolektivne debate o mogućnosti postojanja nas kao zrelih, odraslih i odgovornih građana, a i same BiH zajedno s entitetima kao i samim konstitutivnim narodima.
To je najvažniji cilj knjige. Nažalost, jednim dijelom središnji se paradoks knjige i sastoji u argumentu da se, usprkos autorovoj želji, 'građanstvo' u BiH (dakako ne u smislu dnevno-političkoga diskursa na unitarističkom i pseudo-etatističkom spektru) nalazi u dubokoj i možda neizlječivoj krizi.
Predstavljanje knjige je zamišljeno kao interaktivni događaj u kojem će, osim autora, o knjizi govoriti Berislav Jurič, Jurica Gudelj i Slaven Raguž.
