Jo Nesbø o filmskim adaptacijama u Splitu: "Treba ostaviti ego kod kuće"

Norveški književnik Jo Nesbø, oskarovac Danis Tanović i hrvatska producentica Katarina Prpić sudjelovali su na panelu "Transmedijalnost: knjiga – scenarij – film" u Hrvatskom domu u Splitu, održanom u sklopu devetog Mediteranskog festivala knjige. Tijekom razgovora najavljena je i televizijska serija prema nagrađivanom romanu "Crvena voda" Jurice Pavičića, koju će režirati Antoneta Alamat Kusijanović.

Bio je to prvi put da je Mediteranski festival knjige dio programa održao izvan Sportskog centra Gripe. Razgovor u dvorani Ive Tijardovića vodila je Paula Jurišić, a glavna tema bile su adaptacije književnih djela za film i televiziju.

Nesbø: Treba ostaviti ego kod kuće

Katarina Prpić, producentica iz kuće Antitalent, koja stoji iza filmova "Murina" i "Čovjek koji nije mogao šutjeti", istaknula je kako je adaptacija zapravo prevođenje književnog djela u potpuno novi jezik.

"Ima dobrih, a ima ih i koje su iznevjerile predložak, ali isto tako i od loše knjige možemo dobiti dobar film, temeljem nečega što je temelj književnog djela", kazala je Prpić.

Nesbø je kao primjer uspješne adaptacije izdvojio film "Nema zemlje za starce" braće Coen, istaknuvši kako kod najboljih filmskih adaptacija gledatelji često ni ne primjećuju da su nastale prema romanu.

"Publika je uvijek željna nečeg novog, što nam onda daje veliku slobodu kod adaptacije", rekao je Nesbø.

Tanović je objasnio kako se adaptacijama okreće kada ga nešto u književnom predlošku posebno zainteresira. Pritom smatra da je za slobodu pri adaptaciji važna suradnja s piscem.

"Filmovi funkcioniraju drugačije, knjige imaju veći stupanj slobode od filma. No, riječ je o umjetnosti, ne o matematičkoj formuli", kazao je redatelj nagrađen Oscarom za film "Ničija zemlja".

Govoreći o svojem iskustvu s filmom "Čovjek koji nije mogao šutjeti", nastalim prema novinskom članku Borisa Dežulovića, Prpić je otkrila da su od početka razmišljali o kratkom filmu. Nebojša Slijepčević pokazao se kao idealan redatelj, a pozornost je s glavnog junaka preusmjerio na čovjeka koji sjedi pokraj njega.

Tanović je naglasio da nastoji snimati različite filmove te da mu u tome pomažu suradnici, od pisaca do direktora fotografije. Prema njegovim riječima, pametan redatelj nikada nije sam jer je film rezultat rada cijele autorske zajednice, iako na kraju upravo redatelj donosi odluke.

Nesbø se osvrnuo na ekranizacije svojih romana o detektivu Harryju Holeu. Tijekom snimanja "Snjegovića" nije se želio miješati u proces adaptacije jer, kako je rekao, ni sam ne voli kada mu netko viri preko ramena.

U Netflixovoj seriji "Detektiv Hole" situacija je bila drukčija jer je osobno pisao scenarij prema vlastitoj knjizi.

"Nisam znao što će glumci i redatelj napraviti od toga, jer treba biti otvoren prema onome što oni mogu ponuditi, donijeti na stol", objasnio je.

Poručio je kako je važno prihvaćati tuđe ideje, čak i kada se autoru u početku ne sviđaju, jer svi koji sudjeluju u stvaranju žele dati svoj doprinos.

"Treba ostaviti ego kod kuće i prihvaćati tuđe ideje", zaključio je Nesbø.

Crvena voda Jurice Pavičića postaje televizijska serija

Katarina Prpić tijekom panela otkrila je da producentska kuća Antitalent priprema adaptaciju nagrađivanog i prevođenog romana "Crvena voda" Jurice Pavičića.

Roman će biti ekraniziran kao televizijska serija, čija je glavna scenaristica Ljubica Luković. U adaptaciji će sudjelovati i sam Pavičić, dok će režiju potpisati Antoneta Alamat Kusijanović, redateljica filma "Murina".

Zašto je skandinavski noir toliko popularan?

Jedna od tema razgovora bio je i fenomen skandinavskog noira, koji je postao prepoznatljiv žanr u kriminalističkoj književnosti te filmskoj i televizijskoj produkciji.

Nesbø se našalio kako treba biti Skandinavac da bi se taj fenomen razumio, dodavši da ni njemu nije potpuno jasno što se misli kada netko traži prikaz nordijskog svjetla.

Objasnio je kako je razvoj žanra počeo sedamdesetih godina pojavom nekoliko švedskih autora, a njegova kasnija popularnost nije bila rezultat unaprijed osmišljenog plana.

Otkrio je i da su tijekom rada na seriji "Detektiv Hole" značajno promijenili izgled i atmosferu Osla. Norveška prijestolnica, kako je istaknuo, zapravo nije toliko mračna, nema toliko smeća, a pogotovo ne toliko masovnih ubojica.

Govoreći o kriminalističkom žanru, naglasio je kako takve priče ne moraju nužno realistično prikazivati sredinu u kojoj su smještene jer je njihova glavna tema čovjek.

Paula Jurišić podsjetila je na atentat na švedskog premijera Olofa Palmea 1986. godine, koji je potresao cijelu nordijsku regiju.

Nesbø je objasnio kako se skandinavsko društvo smatralo toliko sigurnim i demokratičnim da je bilo uobičajeno da premijer bez pratnje odlazi u kino. Upravo je zato atentat izazvao toliko snažan potres.

Tanović o stanju bosanskohercegovačke kinematografije

Katarina Prpić osvrnula se i na stanje hrvatske filmske industrije. Istaknula je kako talenta ne nedostaje, ali da financiranje ostaje problem, kao i privlačenje publike domaćim filmovima i serijama.

Smatra kako su za to potrebni edukacija i plansko djelovanje, ali i veća filmska produkcija iz koje se može razvijati kvaliteta.

Tanović je, govoreći o Bosni i Hercegovini, kazao kako je njegov Oscar bio povod za osnivanje filmske fondacije BiH, premda možda ne izravno.

Nakon toga u bosanskohercegovačkoj kinematografiji istaknuli su se novi autori, među kojima su Jasmila Žbanić i Pjer Žalica. Ipak, Tanović smatra kako su se u međuvremenu brojne stvari pogoršale, najčešće zbog utjecaja politike obilježene nacionalnim podjelama.

Naglasio je kako i Bosna i Hercegovina i Hrvatska imaju mnogo toga što zaslužuje prepoznatljivost i vlastito brendiranje.

Na kraju panela sudionici su razgovarali o budućnosti filma i kina. Nesbø je, za razliku od Tanovića, izrazio optimizam, u čemu se složio s Katarinom Prpić, smatrajući da će ljudi i dalje željeti dijeliti svoja iskustva.

Svi su se složili da su kvalitetni predlošci temelj dobrih filmova te da ključnu ulogu nema novac, nego ideja.