Bosanskohercegovačka književnica Magdalena Blažević, ovogodišnja dobitnica nagrade tportala, jedne od najprestižnijih književnih nagrada na ovim prostorima piše o ženskim iskustvima, posebno, kako kaže, u vremenu naših baka, njezina također nagrađivana zbirka kratkih priča "Svetkovina", kojom je zadobila pažnju čitatelja i kritike, izlazi na makedonskom i njemačkom jeziku, a uskoro će joj u Hrvatskoj biti objavljen i novi roman "Sezona berbe". 

Prva knjiga joj je objavljena kad je već bila u kasnim tridesetim, a počela je pisati pet godina prije toga.

Sama ističe kako bi se moglo reći da je to prilično kasno, ali za sam tekst dobro jer su za pisanje važna iskustva, pogotovo za teme koje nju zanimaju.

Pročitajte još

Priče Mostarke Magdalene Blažević prevedene i objavljene u Velikoj Britaniji

- Ako ću sada biti posve iskrena dvadesete su mi prošle u tri trudnoće i brizi za bebe i bilo je nezamislivo da nađem vrijeme za pisanje za koje su neophodni tišina i izolacija - ocijenila je u razgovoru za Fenu Blažević.  

Drži da književne nagrade nisu presudne za uspjeh romana, ali svakako pomažu da mu se otvore vrata prema književnim prijevodima i većem broju čitatelja.

-  Sam ulazak u finale Tportalove nagrade proslavila sam kao pobjedu jer se roman našao u konkurenciji sa sjajnim knjigama, nekih već renomiranih, nagrađenih pisaca, a samu nagradu shvaćam kao poticaj i motiv za rad – naglašava Blažević koja je nagradu tportala dobila za roman "U kasno ljeto".

 Riječ je o romanu koji je ispripovijedan glasom četrnaestogodišnje djevojčice ubijene u posljednjem ratu, s odmakom od gotovo trideset godina. Ona pripovijeda priču o obitelji, ratnoj svakodnevici, vlastitoj smrti i onome što je došlo nakon toga.

-  To je zapravo osobna, stvarna obiteljska priča iz 1993. godine koju sam kao djevojčica, bojeći se da ćemo je zaboraviti, zapisala u svoj dnevnik. Dva i pol desetljeća kasnije došlo je vrijeme da se zapiše kao književni tekst kad sam je pokušala sagledati s distance i razumjeti sve one koji su njezini akteri -  ističe. 

 I prije nego što je knjiga nagrađena, dodaje, stigle su ponude od nekoliko stranih izdavača za prijevod romana što znači da će priča zaživjeti na novim jezicima, da će dobiti nove čitatelje, a silno je zanima, kaže, i na koji način će je doživjeti oni koji žive izvan našeg društvenog konteksta.

Njezina zbirka kratkih priča "Svetkovina", uskoro izlazi na makedonskom i njemačkom, a pojedine priče su osvojile nagrade Bugojanska vaza, Zija Dizdarević i Ranko Marinković za najbolju kratku priču.

 Upitana o svome opusu u kojem se najčešće bavi ženskim pitanjima, odgovara kako njezine priče pripovijedaju o ženskom iskustvom, čime je zaokupljena i kao čitateljica i kao autorica.  

- Fokusirane su na period od četrdesetih do devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Vrijeme u kojem su živjele naše bake, koje su većinom bile neobrazovane, nisu znale ništa o kontracepciji i neželjene trudnoće rješavale ilegalnim abortusima ili su izazivale pobačaj kupanjem u vrelim kupkama, skakanjem s tavana i sl., žene je postavljalo u položaj zatočenika jer su bile financijski ovisne o muževima i očevima i rijetko su imale opciju razvoda ili odlaska iz obitelji, makar to značilo da svakodnevno trpe nasilje - naglašava Blažević. 

Komentirajući u tom pravcu i često postavljano pitanje: 'Kako je biti žena na ovim prostorima', kaže kako je jasno da su žene danas u mnogo boljem položaju u smislu obrazovanja i zaposlenja, ali da su brojke ubijenih žena poražavajuće te da se "po tom pitanju nismo 'mrdnuli' s mjesta". 

O tome što je inspirira i koji su joj književni uzori, govori kako piše o temama kojima je sklona te stvara na jeziku koji odgovara njezinom senzibilitetu, nekih posebnih uzora nama, ali zato postoje oni čiji rad iznimno cijeni.  

- Ne bih rekla da imam književne uzore, ali postoje pisci i spisateljice čiji rad kao čitateljica jako cijenim i u njihovoj književnosti najviše uživam. Ne propuštam recimo prijevod romana ili zbirke priče njemačke nobelovke Herte Muller koja je odrasla u Rumunjskoj pod vlašću Ceausescua i o toj strahovladi, progonu i praćenju govori svaka njena knjiga. Piše poetskim jezikom, kratkim rečenicama u kojem je više šutnje nego izgovorenog - ustvrdila je književnica.

Mišljenja je i da se teško probiti izvan granica naše regije, ali da postoje pisci i spisateljice koji su u tome uspjeli.

- Neću sada spominjati velika imena poput Miljenka Jergovića, Semezdina Mehmedinovića ili pak Josipa Mlakića čije se knjige prevode godinama, ali izdvojit ću nekoliko autorica mlađe generacije iz BiH koje su uspjele doći do europskih čitatelja. Lejla Kalamujić je postigla sjajan uspjeh zbirkom priča 'Zovite me Esteban', Senka Marić s romanom 'Kintsugi tijela' za koji je dobila nagradu Meša Selimović, Lana Bastašić s romanom 'Uhvati zeca' za koji je dobila Europsku nagradu za književnost, Tanja Supar Trifunović s romanom 'Satovi u majčinoj sobi', također nagrađenog Europskom nagradom za književnost - rekla je Blažević odgovarajući na pitanje čiji bi rad od pisaca iz regije izdvojila.

Što se tiče položaja pisca u našem društvu, rekla je kako je on, nažalost, takav da se pisac najčešće mora baviti još nečim da bi mogao preživjeti.

Zadnja knjiga koju je pročitala je debitantski roman "Psi" Dore Šustić za koji smatra da se opravdano našao u finalu nekoliko književnih nagrada.

Uskoro u Hrvatskoj u Frakturinoj nakladi izlazi njezin novi roman "Sezona berbe", a riječ je o dvije ljubavne priče koje se prožimaju i pripovijedaju o napuštenim prostorima, napuštanju i čežnji.

Magdalena Blažević rođena je u Žepču 1982. godine. Objavila je zbirku kratkih priča "Svetkovina" (Fraktura i Kontrast, 2020.) koje su uvrštene u antologiju "Take six: Six Female Balkan Writers" (Dedalus, 2023.), pojedinačne priče prevedene su na engleski, makedonski, ukrajinski i ruski jezik.

Prvi roman "U kasno ljeto" objavljen je 2022. godine u izdanju Frakture, beogradske Booke i sarajevskog Buybooka, a uskoro izlaze prijevodi na francuski, talijanski, katalonski i slovenski jezik.

Roman "U kasno ljeto" objavljen je i kao radio drama u sklopu dramskog programa Hrvatskog radija, a 2023. osvojio je nagradu tportala za najbolji hrvatski roman objavljen u 2022. godini. Obje knjige ušle su u finale književne nagrade Fric. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju priču, među kojima Zija Dizdarević (2019.) i Ranko Marinković (2021.)

Povremeno se bavi fotografijom.