Knjževna tribina: Predstavljeno novo izdanje prve knjige Antuna Gustava Matoša Iverje

U organizaciji Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskoga Društva hrvatskih književnika sinoć je u Livnu održana književna tribina ''Ima jedna mala Gospa Marija ili Sjaj nam sunce domovini slatkoj''.

Na tribini je predstavljeno novo izdanja prve knjige Antuna Gustava Matoša Iverje – skice i sličice koje je priredio Mirko Ćurić. Knjigu Iverja su u povodu sto pedeset godina od rođenja Antuna Gustava Matoša objavili Društvo hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski (Osijek), Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne (Mostar) i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (Subotica). Ovom izdanju Matoševih Iverja (prvi put tiskana u Mostaru 1899., Izdavačka knjižarnica Pacher i Kisić) pridodana su dva autobiografska teksta Antuna Gustava Matoša, ''Nedovršena autobiografija'' i ''Fizički nalikujem djedu Grgi'', te uvodna studija Antuna Lučića.

Ove godine hrvatska književnost obilježava nekoliko značajnih književnih obljetnica: stotinu i šezdeset godina od smrti Luke Botića (Split, 1830. – Đakovo, 1863.), stotinu i pedeset godina od rođenja Antuna Gustava Matoša (Tovarnik, 1873. – Zagreb, 1914.), stotinu i pedeset godina od rođenja Marije Jurić Zagorke (Vrbovec, 1898. – Zagreb, 1957.) i stotinu dvadeset i pet godina od rođenja Antuna Branka Šimića (Drinovci, 1873. – Zagreb, 1925.) te su u drugom dijelu programa o njihovu životu i stvaralaštvu govorili dr. sc. Mirko Ćurić, dopredsjednik DHK Zagreb; Tomislav Žigmanov, književnik i ministar u Vladi RS i Ivan Baković, predsjednik DHK HB.

Odabrane književne tekstove Antuna Gustava Matoša, Antuna Branka Šimića i Luke Botića interpretirali su Ivana Ćurić i Leon Rajič. Skup je pozdravila Gordana Nakić, ministrica prosvjete, kulture i športa Herceg-bosanske županije, a program je vodila Ana Papić.

Na kraju programa prikazan je dokumentarni film ''Ja sam dakle Bunjevac podrijetlom, Srijemac rodom i Zagrepčanin odgojem'' koji je prema Matoševim autobiografskim tekstovima snimio Mihael Kelbas.