U Mostaru je u petak, u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, predstavljena knjiga "Jeruzalemski muftija El Huseini i Muslimani BiH - Zamračena priča iz Drugoga svjetskog rata" autorice Mirjane Kasapović.
Recenzent knjige Boris Havel sa Sveučilišta u Zagrebu kazao je kako je ovo djelo s pravom privuklo veliku pozornost, posebno unutar znanstvene zajednice, ali i šire javnosti.
"Definitivno je riječ o relevantnom istraživanju koje je korisno za razumijevanje prošlosti, ali i današnje situacije u nekim zajednicama na Bliskom istoku, a djelomično i u Bosni i Hercegovini.
Autorica je knjigu napisala na temelju vrlo velikog broja istraženih primarnih i sekundarnih izvora i mišljenja sam kako se radi o najboljem, najširem i najdubljem istraživanju o najkontroverznijoj i najzanimljivijoj osobi s Bliskog istoka iz prve polovice 20. stoljeća, o kojemu do sada na hrvatskom jeziku nije bilo napisano gotovo ništa", kazao je Havel.
Prema njegovim riječima, autorica je knjigu načelno podijelila na dio koji se odnosi na bliskoistočnu arapsku zajednicu i dio koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, premda se oni, kako je kazao, cijelo vrijeme isprepliću.
"El Huseinijev ugled u Sarajevu među bosanskohercegovačkim muslimanima u vrijeme Drugog svjetskog rata počivao je na tome što je bio veliki jeruzalemski muftija i iz te perspektive, iz te njegove dužnosti i službe, s jedne je strane zastupao političke interese bosanskohercegovačkih muslimana koji su mu se obratili, a s druge strane je pred bosanskohercegovačke muslimane donosio ideje potpore nacizmu.
Smatram kako je riječ o temi koja je ponajprije relevantna za politologe, ali korisna je i za razumijevanje današnjih zbivanja, identiteta i polemika u Bosni i Hercegovini, u kojima se često može čuti kako je samo bošnjačka strana bila antifašistička u vrijeme Drugog svjetskog rata", kazao je Havel.
Prema njegovu mišljenju, na temelju ove knjige moguće je izvući i drukčije zaključke.
"Bosanskohercegovačka muslimanska zajednica željela se izdvojiti iz NDH kako bi došla izravno pod protektorat Trećeg Reicha, a to se ne bi moglo nazvati antifašizmom", ustvrdio je Havel.
Sveučilišni profesor Ivica Šarac ocijenio je kako knjiga Mirjane Kasapović predstavlja iznimno historiografsko i politološko djelo koje će biti vrlo korisno povjesničarima koji se bave Drugim svjetskim ratom na ovim prostorima.
Šarac je istaknuo kako je veliki jeruzalemski muftija, dokazani kolaboracionist nacizma i fašizma, imao izniman utjecaj na zbivanja u Bosni i Hercegovini tijekom Drugog svjetskog rata jer je, prema njegovim riječima, imao odlične odnose s muslimanskim uglednicima i prvacima u Sarajevu i Hercegovini.
U svom izlaganju profesor Šarac fokusirao se na tri povijesna događaja: susret jeruzalemskog muftije u Rimu s jednom delegacijom iz Mostara, memorandum od 2. studenoga 1942. godine koji su muslimanski prvaci dostavili Adolfu Hitleru te utjecaj jeruzalemskog muftije na osnutak 13. Waffen-SS divizije, poznate pod imenom Handžar divizija.
Mirjana Kasapović umirovljena je profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Autorica je ili suautorica dvanaest knjiga i više od stotinu znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Švicarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim zemljama.
Među njezinim najvažnijim djelima ističu se knjige "Izborni sustavi u Hrvatskoj", "Bosna i Hercegovina: Podijeljeno društvo i nestabilna država" te recentno djelo "Zbogom postkomunizmu".
Za svoj doprinos znanosti odlikovana je Državnom nagradom za znanost Republike Hrvatske, a njezin rad i danas služi kao nezaobilazna literatura za razumijevanje političke arhitekture zapadnog Balkana.
BONUS VIDEO: