Miguel de Cervantes - autor prvog modernog romana i jedne od najprevođenijih knjiga

Miguel de Cervantes, jedno od stoženih imena svjetske književnosti, preminuo je na današnji dan prije 410 godina, 23. travnja 1616. u Madridu. Neki noviji izvori navode 22. travnja kao datum njegove smrti.

Ovaj španjolski pisac skromna podrijetla, rošen je u mjestu Alcalá de Henares 1547. godine, a školovao se u Valladolidu, Sevilli i Madridu.

U pratnji kardinala Acquavive otišao je 1569. u Italiju, gdje je 1570. stupio u španjolsku vojsku. Sudjelovao 1571. u Lepantskoj bitki, u kojoj je izgubio lijevu ruku i poslije dospio u sužanjstvo u Alžiru (tadašnjoj Berberiji), gdje je proveo 5 godina.

Otkupljen nakon nekoliko pokušaja bijega, živio je skromno uz poniženja i nepravde.

Književni opus

Cervantesov opus dijeli se na pjesništvo, dramska djela, kratke proze, tzv. uzorite novele i romane. Cervantesove su pjesme prigodnice: uvodni soneti za knjige njegovih prijatelja, poslanice, stihovani komentari povijesnih događaja i sl. Najpoznatiji je sonet Grobnomu humku Filipa II. u Sevilli (Al túmulo de Felipe II en Sevilla).

Ep Put po Parnasu (Viaje del Parnaso, 1614), s više od tri tisuće stihova, temelji se na starijoj talijanskoj pjesmi Cesara Caporalija. U gotovo svim Cervantesovim djelima mogu se naći stihovi u tada pomodnim starim španjolskim i talijanskim metrima.

Cervantesa drže najboljim španjolskim dramatičarom prije Lope de Vege. Napisao je 10 ovećih komada i osam jednočinki, tzv. entremeses.

Cervantes je iskustvo arapskog sužanjstva iskoristio za gradnju zapleta. Opsada Numancije (El cerco de Numancia), jamačno između 1580. i 1587., vrsna je tragedija u kojoj je riječ o obrani starosjedilaca Iberskoga poluotoka od rimske opsade. Lope de Vega je iz Cervantesovih dramskih tekstova crpio teme i tehniku.

Napisao je romane La Galatea (1585), Bistri vitez Don Quijote od Manche (El ingenioso hidalgo don Quijote de la Mancha, prvi dio 1605., drugi dio 1615), zatim Uzorite novele (Novelas ejemplares, 1613), među kojima se osobito ističe Razgovor pasa (El coloquio de los perros) te Persiles i Sigismunda ili priča sa sjevernih strana (Los trabajos de Persiles y Sigismunda, historia septentrional, posmrtno 1617).

Bistri vitez Don Quijote

U romanu Bistri vitez Don Quijote glavni lik Alonso Quijano, stari momak i pripadnik nižeg plemstva koji živi u selu u La Manchi, prividno izgubi pamet i osjećaj za razliku između zbilje i zastarjelih priča o vitezovima što ih stalno čita, pa odluči krenuti u svijet ispravljati nepravde, praćen seljaninom Sanchom Panzom, kojega promiče u svojega štitonošu.

Pothvat mora završiti tragično zbog raskoraka u Don Quijoteovu shvaćanju zbilje, njegove tvrdoglavosti u nakani da dosljedno živi u svijetu svojih umišljaja, ne bi li tako lakše preživio u naopaku svijetu u kojem doista mora živjeti.

Tumačenja su takve filozofije bezbrojna: u njima vojnik Miguel de Cervantes vidi spas za sveukupni zapadnokršćanski svjetonazor, o kojem nikada nije dvojio.

Utjecaj Cervantesa u hispanskoj književnosti i uopće u svjetskim kulturama i književnostima golem je, sve od pojave Bistrog viteza do današnjih dana. Lik Don Quijotea prerastao je običnu vitešku priču i postao općim simbolom čovjeka borca za svoje ideale, unatoč stvarnosti koju dobro prepoznaje.

Uz Dantea, Shakespearea i Goethea, Cervantes se smatra jednim od stupova europske književne kulture. Dan njegove smrti ujedno je i Svjetski dan književnosti. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)