FOTO | Mostar: Književna večer posvećena europskim autoricama i prevoditeljskom radu
Razgovor posvećen romanima "Zajednički prostor" francuske autorice Camille Bordas i "Analena" talijanske spisateljice Annalene Benini održan je u utorak navečer u Klubu knjige Ivo Andrić u Mostaru, uz naglasak na suvremenu europsku književnost, kulturni dijalog i ulogu književnih prevoditelja.
O knjigama, njihovim temama i prevoditeljskom iskustvu govorili su Davorka Jurčević-Čerkez, prevoditeljica romana "Zajednički prostor", te Boris Maksimović, izdavač i prevoditelj romana "Analena".
Prevoditelji se mogu smatrati autorima
"Prevoditelji su na neki način autori jer dva jezika nikako ne mogu biti ista niti kompatibilna do te mjere da se preslikavaju jedan u drugi. Uvijek postoji razlika u originalu i u prijevodu", rekla je Jurčević-Čerkez, te istaknula kako se prevoditeljska struka u praksi često zanemaruje, iako čitatelji knjigu doživljavaju upravo onako kako je prevedena.
Naglasila je kako je izdavačka kuća "Imprimatur" iz Banja Luke napravila veliki iskorak povlačenjem sredstava iz programa Kreativna Europa, te da se radi o projektu koji prevoditelje stavlja u prvi plan i čini ih vidljivijima.
Pojasnila je da čitatelji najčešće kažu kako su pročitali knjigu nekog autora, bez svijesti o posredniku između autora i publike, iako percepcija djela ovisi o kvaliteti prijevoda.
"Ja sam članica Udruge sudskih tumača prevoditelja i lingvista Glosar iz Mostara I to je jedina udruga trenutačno u Federaciji koja se time bavi I koja okuplja prevoditelje te pokušavamo se boriti za prava prevoditelja I općenito struke, sudskih tumača itd.", dodala je Jurčević-Čerkez.
Projekt "Van margine"
Boris Maksimović je istaknuo da je u Mostaru bio u dvojnoj ulozi, kao osnivač i direktor izdavačke kuće "Imprimatur" te kao prevoditelj jednog od predstavljenih romana. Rekao je kako je ovo prvi put da u Mostaru imaju promociju, iako su, kako je naveo, preko svojih izdanja u gradu prisutni već dulje razdoblje.
"Večeras sam osjećao neku dužnost da se javim svim tim ljudima i kažem da dolazimo i da se predstavljamo, da se i upoznamo", rekao je Maksimović, te dodao kako se nada da će biti još posjeta jer kao izdavačka kuća veliku pažnju posvećuju terenskom radu.
Naveo je da su prisutni diljem Bosne i Hercegovine, da imaju registriranu kompaniju u Srbiji, te da im je cilj biti prisutniji i u Hrvatskoj.
Govoreći o projektu "Van margine", Maksimović je kazao da se u njegovu okviru objavljuje šest suvremenih europskih književnica iz različitih dijelova Europe, s fokusom na žensko autorstvo.
"Projekt 'Van margine' donosi šest relativno novih europskih ženskih književnih glasova. Dosad smo objavili četiri knjige od šest, ove godine objavljujemo još dvije", rekao je.
Istaknuo je i da projekt uključuje prijevode s talijanskog, francuskog, češkog, norveškog, španjolskog i portugalskog jezika, te da je cilj pokazati bogatstvo novije europske književnosti, za koju smatra da se u regiji premalo prevodi.
"Veliki dio prijevoda odlazi na engleski jezik, dok se književnosti koje su mentalitetski, kulturološki i geografski bliže objavljuju u manjem broju", dodao je.
Maksimović se osvrnuo i na činjenicu da je mostarska knjižara otvorena u vrijeme pandemije, kada se, kako je rekao, "ništa nije otvaralo", te je taj potez ocijenio važnim iskorakom.
Dva romana, dvije priče
Roman "Zajednički prostor", koji je nagrađen i hvaljen zbog originalnosti, donosi priču o trenucima velikih životnih prekretnica, ispričanu duhovito i s osjećajem za ritam. Camille Bordas autorica je romana i kratkih priča, a objavila je romane "The Material" i "How to Behave in a Crowd" na engleskom jeziku.
Njezine prve dvije knjige, "Partie Commune" (Zajednički prostor) i "Les Treize Desserts", napisane su na francuskom jeziku, a priče su joj objavljivane u časopisima "The New Yorker", "Harper’s" i "The Paris Review". Dobitnica je Guggenheimove stipendije. Rođena je u Francuskoj, odrasla u Mexico Cityju i Parizu, a trenutačno živi u Chicagu.
Roman "Analena" donosi priču o Analeni Toneli, koja krajem šezdesetih napušta Italiju i sve što joj je blisko i poznato kako bi živjela među najsiromašnijima u Africi, vjerujući da prava ljubav podrazumijeva potpunu posvećenost i odricanje. Autorica romana Annalena Benini rođena je u Ferrariju 1975. godine. Novinarka je i spisateljica, a od 2001. godine radi za list "Il Foglio".
Autorica je i voditeljica televizijskog programa "Talijanski roman" na kanalu RAI. Priredila je antologiju "Priče žena" (I racconti delle donne, 2019) te je objavila roman "Analena" (2023), za koji je dobila Mastercard nagradu za književnost za debitantsko djelo.
Oba romana objavljena su u sklopu projekta izdavačke kuće "Imprimatur" "Van margine", čiju je realizaciju podržao program Kreativna Europa, a projekt je zamišljen kao oblik popularizacije suvremene europske književnosti i ženskog stvaralaštva.
