Na današnji dan prije 150 godina, 12. rujna 1875. nedaleko od Donje Zeline rodio se ugledni hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić.
Potjecao je iz plemićke obitelji koja je posjedovala zemljišta na području nekadašnje Zagrebačke, Varaždinske i Križevačke županije. Dio mladosti proveo je kao pitomac zagrebačkoga plemićkog konvikta, a zatim je završio studij prava te doktorirao 1899. godine.
Vršio je neke ugledne funkcije u hrvatskome javnom životu. Primjerice, bio je istražni sudac, a od 1906. godine i vijećnik Sudbenog stola u Zagrebu. Postao je redovitim članom JAZU-a 1919. godine, a 1927. postao je i predsjednikom zagrebačkog odjela PEN-kluba. Na položaju predsjednika Matice hrvatske bio je od 1921. do 1926. godine.
Iako poznat kao pjesnik kajkavskoga književnog izraza, književni put započeo je štokavskom zbirkom Pjesme, u kojoj je izrazio svoje temeljne osjećaje i poglede na svijet, što je ponovio i u kajkavskim pjesničkim zbirkama Kipci i popevke, V suncu i senci, Po dragomu kraju.
Pisao je i stihove s ratnom tematikom (Prošecija, Ciklame, krvave ciklame). Ipak najpoznatiji je ostao po pjesmama Fala i Popevke sam slagal, koje pripadaju najpopularnijim kajkavskim djelima u hrvatskoj povijesti, a uglazbio ih je Vlaho Paljetak.
Priroda, ugođaji jutra ili večeri, slikoviti krajolici, Domjaniću su se imperativno nametnuli kao najidealniji oblik mogućega životnog sklada. Takve je motive pjesnički ponajbolje mogao oživjeti u izravnom dodiru s rodnim krajem i jezikom zavičajne sredine. Unatoč tomu nije se uvijek uspijevao osloboditi poetskih konstrukcija i nategnute dekorativnosti.
U najboljim pjesmama uspio je ipak uskladiti subjektivnu pjesničku misao s ambijentom i jezikom, pri čemu je do punog izražaja došao smisao i osjećaj za boju, zvuk, melodioznost i slikovitost u skladu s impresionističkim pjesništvom karakterističnim za razdoblje moderne na prijelazu stoljeća.
U takvim pjesmama treba tražiti vrhunske domete njegove umjetnosti, kao i u nekim stihovima s ratnom tematikom (Prošecija; Ciklame, krvave ciklame), u kojima je progovorio i pjesnik društvene optužbe, iako i tu s prizvukom sentimentalizma.
Pod pseudonimom Vujec Grga objavio je »marionetsku igru« za djecu Petrica Kerempuh i spametni osel (1921).
Dragutin Domjanić preminuo je 7. lipnja 1933. u Zagrebu.
