Dan kad je Mostar izgledao kao jedna majka zavijena u crno
''Važno je i danas i važno je svaki dan sjećati se sa Alekseje Šantića ovdje u Mostaru i svuda, širom svijeta'', izjavio je povodom obilježavanja smrti velikog mostarskog pjesnika Alekse Šantića starješina Saborne crkve u Mostaru Duško Kojić.
''Šantić je čovjek kako je znao, naročito ovdje, da grad ne čine zgrade i ulice, nego da čine ljudi. Trudio se svojom poezijom da dođe do svakog srca, da srce svako učini toplijim i dao nam najbolji primjer kako se može voljeti svim srcem svoje, a ne mrziti ono što je tuđe i što je drugačije'', rekao je Kojić.
Dodao je kako se danas pokušava prenijeti njegova poruka da ''da volimo ono što je svoje, cijenimo i da na taj način poštujemo sve ono što je tuđe i da pazimo jedni na druge''.
Sanja Bjelica Šagovnović, predsjednica Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva prosvjeta Gradski odbor Mostar, rekla je da ''čuvajući Šantića, mi zapravo čuvamo sjećanje na cijelu jednu epohu i sjajne ljude i generacije koje su bili nositelji kulturnoj i nacionalnoj misli u Mostaru''.
''Šantić je bio ne samo veliki pjesnik, nego i nositelj nacionalnoj i kulturnoj misli, nositelj europskog duha tolerancije, čovjek koga je volio čitav grad'', rekla je Bjelica Šagovnović.
Podsjetila je da je Šantić preminuo 2. veljače 1924. godine, a da se njegova sahrana i danas prepričava. ''Bila je najveća ikada u Mostaru i taj sprovod zapravo najbolje i govori koliko su Mostar i cijela Hercegovina voljeli Šantića. Tada je na Šantićevom sahrani u Mostaru bilo više ljudi nego što u Mostaru imao stanovnika. Kroničari tog vremena kažu da je u Mostaru živjelo oko 11.000 ljudi, a Šantića ispratilo oko 13.000. Kroničari toga vremena kažu da je Mostar zapravo izgledao kao jedna majka zavijena u crno koja žali za svojim sinom. Sprovod je trajao od 14.00 do 19.00 uvečer'', rekla je Bjelica Šagovnović i dodala kako se na taj pogreb pješačilo i po 50 kilometara.
Aleksa Šantić (1868-1924), autor antologijskih pjesama među kojima su "Ostajte ovdje", "Emina", "Veče na školju", "Ne vjeruj" i "Pretprazničko veče", preminuo je na današnji dan, 2. veljače, 1924. godine.
