Antologija "Žica - Poezija jugoistočne Europe protiv represije" koju je priredila i uredila književnica Lana Derkač objavljena je u izdanju Hrvatskog P.E.N. centra.
Autoricu koja se i sama bavila temom žice zanimalo je kako predmet žicu vide drugi pjesnici pa je na saradnju pozvala pjesnike iz balkanske mreže P.E.N.-a. U antologiji je zastupljeno 138 pjesnika iz dvanaest zemalja jugoistočne Europe – Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Slovenije, Srbije i Turske.
Iz Bosne i Hercegovine u ovom književnom projektu sudjelovali su Uroš Bojanović, Mirko Božić, Dinko Delić, Ferida Duraković, Omer Ibrahimagić, Lejla Kalamujić, Naida Mujkić, Senadin Musabegović, Emina Selimović, Mile Stojić i Faruk Šehić.
Pjesnici koji su sudjelovali žici najčešće pridaju represivna obilježja, ali ima i vedrijih viđenja žice pa se u knjizi spominje i telefonska žica koja povezuje i primiče odmaknute prostore. Mnoge od pjesama ne spominju žicu, ali one su samo prividno udaljene od zadane teme jer spominju izbjeglice, logore, granice, neslobodu…
Derkač je u uvodu Antologije napisala da jedna od definicija žice kaže da je ona istanjena ili kao nit upredena kovina.
''Pročitavši to, poželjela sam da njene niti budu upletene u poeziju ove knjige bez obzira o kojem vremenu i prostoru svjedočile. Nakon Auschwitza nastaje logor za logorom. I čini se da nema odviše smisla ustrojstvo na Zemlji gdje je jedina vrsta živih bića koja može izgraditi koncentracijski logor ujedno jedina vrsta živih bića koja može pisati liriku. Donijela sam odluku da u knjigu mogu ući tekstovi koji govore o stradanjima i zločinima koji su se dogodili, činjenice se ne mogu negirati. Ali nijedan tekst ne smije biti obilježen jezikom mržnje i prenositi krivnju na narod u cjelini, to jest na ljude koji ih nisu počinili i ne mogu za njih nositi bilo kakvu krivnju'', izjavila je za Fenu priređivačica knjige "Žica" Lana Derkač.
Kako je kazala, nadala se da su doživljaji žice nešto što više povezuje nego razdvaja narode jugoistočne Europe jer uostalom, stavovi prema njoj pripadaju čovjeku kao vrsti pa je ona univerzalni simbol.
''Nikada nije bila simbol koji jedno značenje dobiva u jednom narodu, a drugo u drugom. Ni originalnost pojedinih stihova u knjizi ne može pripasti nekom narodu, nego talentiranim individuama koje su na nov i lucidan način sagledale nešto općeljudsko, a dojmljivi stihovi dolaze sa svih geografskih koordinata. Veseli me što sam u knjizi okupila pjesnike različitih generacija, a među njima je puno kvalitetnih i priznatih pjesnika'', istaknula je Derkač u izjavi za Fenu.
Bosanskohercegovački književnik Dinko Delić navodi za Fenu da danas živimo u različitim oblicima digitalnog i fizičkog ropstva. Zloćudni režimi takmiče se u lažima, krađi i ubijanju, u hapšenju i deportaciji te izolaciji dok proklamuju visoke političke ciljeve obećane glasačima.
''Antologija "Žica" hrvatske poetese Lane Derkač značajno doprinosi osvješćenju prosječnog konzumenta političke obmane koji ne vidi (ili neće da vidi) da se svijet pretvara u bojno polje, da je Gaza čudovišni konc-logor zatvorenog, a Bosna također logor otvorenog tipa. Mnoštvo pjesnika jugoistočne Evrope dalo je doprinos rasvjetljenju toga užasa pa je ova antologija dobar primjer kako poezija izgleda nakon Auschwitza'', istaknuo je Delić.
Za pjesnikinju iz Hrvatske Mariju Dejanović žica je simbol komunikacije (kao na primjer telefonska žica), ljepote (kao kod nakita, različitih vrsta ukrasa ili umjetničkih djela), ali i restrikcije, opresije i želje da se kontrolira tuđa tijela (kao na primjeru žilet-žice)..
''Živimo u vremenima strašne opresije mnogih ljudi koji su ograđeni žicama diljem svijeta i mislim da je važno da kao pjesnici progovaramo o rastućoj globalnoj represiji i osobito refašizaciji zapadne hemisfere. Žica je samo predmet i kao takva nema moralnu odgovornost - nju se može koristiti za dobre ili loše svrhe. Ljudi, pak, imaju veliku moralnu odgovornost, i u vremenima poput ovih u kojima se nalazimo pjesnici moraju progovarati o nemoralnim, nehumanim, i neljudskim načinima na koji danas ljudi na poziciji moći koriste mnoge predmete, pa tako i žicu'', izjavila je Dejanović za Fenu povodom izlaska Antologije "Žica -Poezija jugoistočne Europe protiv represije".
Književnik iz Crne Gore Ljubeta Labović u izjavi za Fenu je kazao da za autore zastupljenost u antologiji "Žica - Poezija jugoistočne Europe protiv represije" znači ulazak u dijalog s pjesnikinjama i pjesnicima iz različitih kulturnih i jezičnih sredina - i to ne samo kroz neku formalnu prisutnost samih tekstova, već kroz suptilno osjećanje tema, simbola i najrazličitijih stilova.
Pjesnik i izdavač iz Grčke Thanos Gogos ocijenio je za Fenu da je sudjelovanje u ovakvim umjetničkim pothvatima, kao što je ova antologija, u današnje vrijeme jako važno.
''Ova knjiga za mene predstavlja zajednički pothvat – bez obzira na granice i jezične ili kulturne razlike – kako bismo zajedno ostvarili jedan cilj, a to je izjasniti se jasno i glasno za humanost, a protiv svakih podjela'', kazao je Gogos.
