Blago Hercegovine u knjizi
''Jedini način koji osigurava očuvanje naše baštine i u budućnosti jeste učenje o njoj. Zbog toga smo htjeli na jednom mjestu sakupiti sva dosadašnja, ili makar većinu, znanja o kulturno-povijesnom nasljeđu našeg zavičaja'', stoji u uvodniku knjige “… na baštini, na plemenitoj …” grupe autorica Tatjane Mićević -Đurić, Valerije Soldo Rešetar, Danijele Ucović i Sanje Zadro koju je objavilo Društvo povjesničara umjetnosti Hercegovine.
Knjiga će biti predstavljena 7. prosinca u Klubu knjige Ivo Andrić u 19:30 sati, a o knjizi će govoriti prof.dr. Haris Dervišević, doc.dr. Edita Vučić te prof.dr. Tatjana Mićević-Đurić.
Autori navode kako se ''Hercegovina uvijek, u svakom razdoblju, nalazila na periferiji u odnosu na središta i izvorišta kulturnih zbivanja, bilo da je to bilo u razdoblju rimske, osmanlijske ili austrougarske vladavine, bilo u vrijeme srednjega vijeka kada se nalazila u zaleđu velikih gradskih centara primorja, jedno je od općih svojstava kulturno-povijesnog nasljeđa Hercegovine''.
''No, iako često periferni iskaz umjetničkih htijenja, ostvarenja koja se mogu naći na tome prostoru, ponekad posjeduju vrhunsku kvalitetu, ali i određeni stupanj originalnosti i autentičnosti. Ilirska kultura, osobito Daorsa, rimski mozaici, specifični tlocrti ranokršćanskih crkava, srednjovjekovni utvrđeni gradovi, osmanlijska sakralna i stambena arhitektura, zidno slikarstvo poslijebizantskog razdoblja, historicizmi u arhitekturi, osobito neomaruski stil, pojedini izvrsni primjeri moderne, najbolji su dokaz toga i primjeri kojima se bilo koji prostor može ponositi. Osobito je to izraženo na stećcima, autentičnim nadgrobnim spomenicima srednjega vijeka, koji su kao takvi prepoznati i zbog toga upisani na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine'', navelo je, između ostalog, Društvo povjesničara umjetnosti Hercegovine o knjizi.
