Lav Nikoljevič Tolstoj jedan je od najvažnijih i najutjecajnijih književnika ne samo svog vremena, nego ikada. U njegovom stvaralaštvu propitkuju se teme morala i društvene odgovornosti, ali i pruža pogled u kompleksan svijet 19. stoljeća.
Tolstoj se rodio 9. rujna 1828. u bogatoj obitelji carske Rusije. Izrazito konzervativne, ne samo društveno već i politički. Rusija je kaskala za ostatkom Europe tehnološki, društveno, politički... Tolstoj je doživio rusko ukidanje kmetstva 1861. godine i u svojim djelima kritizirao rusko društvo koje nije znalo prigrliti promjene koje je donijelo novo vrijeme.
Pisao je romane, novele, eseje, drame i filozofske tekstove. Svoja najvažnija djela Rat i mir i Ana Karenjina napisao je tijekom svojih četrdesetih. Oba su romana bila dobro prihvaćena odmah. Rat i mir pokrenuo je njegovu karijeru, a Ana Karenjina bila iznimno popularna. Čitala se po cijeloj Rusiji i ubrzo prevedena i na europske jezike.
Nakon što mu je umro brat, Tolstoj doživljava duhovnu krizu te mijenja svoje poglede. Udaljio se od Crkve i religije koju je ranije podržavao, a fokusirao se na ideje pacifizma, jednostavnosti i morala. Svoje misli zabilježio je u esejskim tekstovima u kojima komentira umjetnost i religiju.
Bio je pobornik prava seljaka. Gledao je kako seljaci žive loše unatoč ukinuću kmetstva te rješenje tog problema vidio u modernizaciji i reformama cijele poljoprivrede. Isticao je važnost obrazovanja među seljacima, a da zaista tako misli, dokazao je kada je otvorio školu za djecu seljaka na svom imanju.
Osudio je rusku carsku vlast kada su pucali po prosvjednicima tijekom Prve ruske revolucije. Ipak, pozitivno je ocijenio ruskog ministra Sergeja Wittea - osobu koja je stajala iza reformi koje su gurnule Rusiju u industrijalizaciju.
Umro je 20. studenog 1910. godine svrstavši se među najvažnije ruske pisce uz Dostojevskog, Puškina, Čehova, Gogolja...
