Informacijski rat: Hrvati u defanzivi i bez strategije?

U sklopu jedanaestog izdanja PR Media & Sport Daysa Sveučilišta u Mostaru predstavljena je knjiga "Informacijske strategije i javno znanje – Oblikovanje stvarnosti informacijskim operacijama utjecaja“, koja se bavi informacijama kao sredstvom moći te njihovim utjecajem na društvo, politiku i javno mnijenje.

U vremenu u kojem se informacije šire brže nego što ih javnost može provjeriti, sve je važnije pitanje tko oblikuje našu sliku stvarnosti i s kojim ciljem. Upravo se tim pitanjima bavi knjiga mostarskih profesora dr. sc. Silvane Marić Tokić i dr. sc. Ivice Skoke, predstavljena u okviru jedanaestog izdanja PR Media & Sport Daysa Sveučilišta u Mostaru, čija je ovogodišnja tema „PR 4.0 – Organizacija, upravljanje i komunikacija“.

Polazište knjige jest razlika između događaja i doživljaja događaja, odnosno između onoga što se u stvarnosti dogodilo i načina na koji javnost taj događaj percipira. Autori analiziraju kako se putem medija, komunikacijskih kanala i informacijskih operacija oblikuju percepcije, javno znanje i društvena stvarnost, ali i kako informacije postaju sredstvo ostvarivanja političkih, gospodarskih i drugih interesa.

Jedan od autora knjige Ivica Skoko posebno je istaknuo identitetsku dimenziju informacijskog djelovanja, upozoravajući na položaj Hrvata i nedostatak jasno izgrađenih informacijskih strategija.

"Hrvati nemaju dovoljno izgrađene informacijske strategije te su u podređenom položaju, odnosno njihove strategije su u defanzivi“, upozorio je Skoko, naglašavajući kako se u suvremenom društvu borba ne vodi samo za prijenos informacija nego i za način na koji će one biti protumačene i prihvaćene.

Marić Tokić: Informacije se oblikuju prema interesima

Na važnost informacijskih kanala i njihovu ulogu u oblikovanju društvene stvarnosti upozorila je i suautorica knjige Silvana Marić Tokić. Istaknula je kako suvremeni mediji i komunikacijske platforme omogućuju snažan utjecaj na javnost, dok istodobno nedostaje vremena za provjeru i dublje razumijevanje informacija.

"Danas imate niz medija i niz komunikacijskih kanala koji stvarno otvaraju brojne mogućnosti za upravljanje društvenom stvarnošću. Jako je malo vremena za provjeru tih informacija, a samim time i za njihovo dublje razumijevanje. To otvara prostor pojedincima i različitim interesnim skupinama da informacije oblikuju prema vlastitom interesu, s ciljem utjecaja na druge“, kazala je Marić Tokić.

Posebno je upozorila na sve veći utjecaj pojedinaca koji putem digitalnih platformi dolaze do velikog broja ljudi, često stječući povjerenje kakvo se tradicionalno povezivalo s medijima. Smatra kako otvorenost javnog prostora ne smije značiti i izostanak odgovornosti za sadržaj koji se u njemu plasira.

"Treba razlučiti tko su medijski djelatnici, odnosno ljudi koji su školovani i koji imaju određena pravila i standarde kojih bi se trebali pridržavati. Otvaranje javnog prostora za sve ne bi smjelo značiti izbjegavanje odgovornosti za taj prostor“, naglasila je Marić Tokić.

Utjecaj koji prelazi granice pojedinca

U knjizi se informacijske operacije ne promatraju samo kao teorijski ili akademski fenomen, nego kao procesi koji mogu imati konkretne posljedice za društvene odnose, političke odluke, pa i funkcioniranje država.

Upravljanje informacijama i percepcijama postaje posebno važno u okolnostima u kojima pojedinci i interesne skupine mogu dosegnuti milijune ljudi, a njihovo djelovanje nadilazi uske zajednice i može utjecati na širi društveni i politički kontekst.

Kako je istaknuto i u ranijem predstavljanju knjige, informacijska moć danas nije rezervirana samo za velike države i njihove institucije. Ona se ostvaruje i kroz svakodnevnu komunikaciju, medijske sadržaje i digitalne platforme, zbog čega je razumijevanje informacijskih operacija važno i za društva poput bosanskohercegovačkog.

Knjiga „Informacijske strategije i javno znanje – Oblikovanje stvarnosti informacijskim operacijama utjecaja“ tako otvara pitanje koje nadilazi medijsku profesiju: tko danas ima moć oblikovati ono što društvo smatra istinom, kako se ta moć koristi i koliko su pojedinci i institucije spremni prepoznati njezine posljedice.